Ranog prijepodneva 9. listopada 2019. godine židovski vjernici u sinagogi u njemačkome gradu Halleu slavili su Jom Kipur. Vrata sinagoge bila su zatvorena, no u nekom trenutku vjernici u sinagogi shvatili su da ih netko pokušava nasilno otvoriti. Uskoro se začula pucnjava, pa eksplozija... Naime, 27-godišnji Nijemac nasilu je pokušavao ući u sinagogu. Budući da vrata nisu popustila ni pod eksplozivom ni pod pucnjevima, 27-godišnjak se okrenuo, izašao iz dvorišta sinagoge te zapucao na prvu osoba koju je ugledao. Bila je riječ o slučajnoj prolaznici koju je na mjestu usmrtio. Pomahnitali i dobro naoružani 27-godišnjak – koji je svoj krvavi pohod snimao s pomoću kamere koja mu je bila pričvršćena na kacigi te ga u realnom vremenu objavljivao na internetu – odvezao se potom do turskog restorana smještenog u blizini sinagoge. Upao je unutra i zapucao ubivši pri tome jednog muškarca. Nakon toga je izašao, sjeo u vozilo i krenuo dalje. No nije daleko stigao jer se slupao vozilom dok je autocestom bježao policiji. Nakon što je uhićen, policija je ustanovila da je svoj krvavi pohod, koji je dvoje nevinih ljudi platilo životom, objavio na Twitchu, internetskoj platformi za videoigre. Dok se video učitavao, 27-godišnjak se svojim “sljedbenicima” obraćao na engleskom jeziku. Prije napada, na internetu je objavio i svoj manifest. U njemu je objasnio kako je kod kuće izradio oružje i eksploziv koji, se koristio u napadu. Dijelove do kojih nije mogao doći isprintao je na 3D printeru. Istražujući ga, policija je doznala da su ga za napad motivirali mržnja prema Židovima i ženama, a prema psihološkom profilu 27-godišnjaka, zaključili su da je riječ o socijalno izoliranoj osobi.
Stvaranje štetnog ozračja
Navedeni događaj opisan je u Europolovu godišnjem izvješću koje se bavi procjenom prijetnje od terorizma i ubraja se među nasilne napade koji se mogu povezati s krajnjom desnicom. Prema ideološkim specifikacijama, Europol razlikuje džihadistički, lijevi, desni i nacionalnih separatistički terorizam, a vodi i evidencije o napadima koje izvedu vukovi samotnjaci ili napadima koji se ne ubrajaju ni u jednu od navedenih kategorija. U izvješću se tako navodi da je lani u EU zabilježeno ukupno 119 terorističkih napada svih ideoloških predznaka, zbog čega su uhićene 1004 osobe te se ističe da je broj svih terorističkih napada u opadanju. U tim napadima poginulo je 10 osoba dok ih je 27 ranjeno. Sve smrti i 25 ozljeđivanja povezano je s džihadističkim napadima, dok je jedna osoba ozlijeđena u desnom terorističkom napadu. Lani je, u nekoliko zemalja Europske unije, najmanje šest napada pripisano krajnjoj desnici, a neki od napada s takvim predznakom ne vode se kao desni terorizam. Njemačka je, primjerice, prijavila dva velika nasilna napada u kojima je ubijeno troje ljudi, a više ih je ozlijeđeno. No te događaje nije kvalificirala kao terorizam, već kao zločin motiviran desničarskom ideologijom, zbog čega je tijekom 2019. godine zabranila tri neonacističke skupine.
Inače, Europol u svojoj statistici napada računa one koji su počinjeni, one koji su propali i one koji su spriječeni. Prema njihovim podacima, u EU 2019. godine ukupno je bio 21 džihadistički napad, što je manje no 2018. kada ih je bilo 24 ili 2017. kada su zabilježena 33. Desnih terorističkih napada lani je bilo šest, što je znatan porast u odnosu na 2018. kada je zabilježen samo jedan, dok ih je 2017. bilo pet. Za lijeve terorističke napade navodi se da ih je lani bilo 26, što je također povećanje u odnosu na 2018. godinu kada ih je bilo 19 te 2017. kada su zabilježena 24. S druge strane znatno je smanjen broj nacionalnih separatističkih napada, kojih je lani bilo 57, dok su 2018. bila 83, a 2017. ih je zabilježeno 137. Europolove statistike lani su zabilježile i tri napada usamljenih vukova, što je više no 2018. godine kada je bio jedan dok 2017. nije zabilježen ni jedna takav napad. Lani se dogodilo i šest terorističkih napada koji nemaju specificirani ideološki predznak, što je isto kao i 2017., dok je 2018. zabilježen samo jedan takav napad. Općenito, lani se ukupno bilježi 119 napada, dok ih je 2018. bilo 129, a godinu prije 205.
No iako je broj terorističkih napada svih predznaka u padu, više toga zabrinjava Europol, što je i naznačeno u izvješću. Prva se odnosi više na recentno vrijeme no na 2019., pa se tako upozorava da bi mjere koje su diljem Europe, ali i svijeta, uvedene radi suzbijanja pandemije COVID-19 mogle pojedince potaknuti na radikalizaciju na svim stranama terorističkog spektra.
– Aktivisti krajnje ljevice kao i krajnje desnice te oni upleteni u džihadistički terorizam pokušavaju iskoristiti priliku koju je stvorila pandemija. Krajnje desne mreže, čak i ako ne čine nasilna djela, potiču štetno ozračje. Takvo ozračje izgrađeno na ksenofobiji, mržnji prema Židovima i muslimanima i protuimigrantskim osjećajima moglo bi pogodovati nasilju radikaliziranih pojedinaca, što smo proteklih mjeseci jako dobro vidjeli – rekla je Catherine De Bolle, šefica Europola.
Radikalizacija u zatvorima
Tim je upozorenjem zapravo skrenula pozornost na problem samoradikalizacije na internetu, o čemu se u izvješću posebno upozorava, apostrofirajući da je internet pogodan za širenje svih vrsti propagandi. U Europolovu izvješću posebna je pozornost skrenuta i na problem koji s godinama postaje sve izraženiji i opasniji. Naime, ističe se da se znatan broj zatvorenika radikalizira tijekom boravka u zavoru, što predstavlja problem i dok su na izdržavanju kazne i kad izađu na slobodu. U Francuskoj i Engleskoj su 2019.. osujećeni neki teroristički napadi unutar zatvora, a koliko je to potencijalno sigurnosni problem svjedoči to da je Francuska prijavila da u svojim zatvorima ima 500 osoba osuđenih zbog terorizma te još 900 koji su se tijekom izdržavanja kazne radikalizirali. Sve to zabrinjava jer je u Španjolskoj primijećen velik porast radikalizacije među zatvorenicima koji nisu bili povezani s terorizmom prije dolaska u zatvor niti su suđeni zbog njega. S druge strane, Nizozemska strahuje da bi radikalizirani zatvorenici po izlasku s izdržavanja kazne, mogli stvoriti nove, blisko povezane terorističke skupine koje bi bilo teško nadzirati.
Sukobi s policijom
Što se pak tiče meta terorističkih napada, džihadisti za mete biraju javna mjesta s puno ljudi ili vojne mete. U napadima koriste eksploziv, a u posljednje vrijeme sve češće i noževe. Uglavnom su međusobno usko povezani, a znaju surađivati i s kriminalnim skupinama koje im nabavljaju oružje i lažne dokumente. No primijećeno je da s druge strane kriminalne skupine s terorističkima surađuju samo kada nužno moraju jer teroristički način djelovanja – bombaški na civilne mete s puno žrtava – nije dobar za kriminalne poslove. Uočeno je da terorističke, pogotovo džihadističke skupine, s kriminalnima dijele neke sličnosti, pa tako i jedni i drugi počinitelje regrutiraju iz sličnih demografskih i socioloških okruženja. Uglavnom se radi o nezaposlenima i frustriranima mladim ljudima, bez neke prevelike šanse za uspjeh u životu. Istraživanja su pokazala i da većina terorista prethodno ima nekakav kriminalni dosje, uglavnom zbog droge, imovinskih delikata ili djela s elementima nasilja. U Švedskoj je polovica onih koji su osuđeni zato što su putovali u Siriju i Irak kako bi se pridružili džihadistima prethodno imala dosje zbog različitih vrsta nasilnog kriminala, dok su mnogi desničarski ekstremisti u Mađarskoj i Irskoj također prije bili osuđeni zbog nasilnih kriminalnih djela. Kriminalci i džihadisti dijele još nešto, tijesne obiteljske veze, pa je tako u Austriji otkrivena obitelj Čečenaca u kojoj je to bilo čvrsto isprepleteno: jedan dio obitelji bavio se organiziranim kriminalom, dok je drugi simpatizirao i financirao teroriste.
Desnim terorističkim skupinama primarne su mete manjine, Židovi, migranti i žene, a čak i kada ne sudjeluju u nasilnim napadima, karakterizira ih govor mržnje koji šire preko interneta, što u širim društvenim okvirima potiče stvaranje ksenofobije. Nekoliko zemalja EU, poput Slovenije, lani je prijavilo i formiranje paramilitarnih skupina koje se samoorganiziraju te do zuba naoružani patroliraju u blizini državnih granica koje, kako tvrde, štite od migranata. Lijevim teroristima i anarhistima meta su privatne korporacije. Uglavnom djeluju u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, a 99 od 111 lanjskih uhićenja lijevih terorista, otpada na anarhiste koji su uhićeni u Italiji tijekom nasilnih sukoba s policijom.
Najveci teror nad evropskim narodima provode njihovi vlastiti drzavni aparati sa korumpiranim politicarima i sa korumpiranim medijima u njihovoj sluzbi. Oni pocine svaki dan vise direktnih ili indirektnih zrtava nego sve islamo-teroristicke organizacije u godini dana.