Teška su vremena na površinu izbacila teške riječi kao što su “izvanredno stanje”, “lockdown”, “policijski sat”, “kažnjavanje”, “obvezno cijepljenje”. Zajedničko im je da svojim sadržajem zadiru u temeljna ljudska prava i slobode pa je prirodan oprez, strah ili otpor uvođenju tih pojmova u sustav pravne države. Diljem Europe oko tih se pojmova gomilaju neke nove podjele, pa i manja ili veća politička i društvena sukobljavanja. Vlasti većine europskih zemalja stoga imaju manjih ili većih problema u kreiranju politika obrane od virusa, ali i na istoku i na zapadu ipak se ne sustežu od posezanja za tim pojmovima kao korisnim epidemiološkim, kako za koga, negdje pa i u zapadnoeuropskim zemljama, oružjima, a ne samo alatima. Stoga se čini da nigdje ti pojmovi kao u Hrvatskoj nemaju i dodatno pejorativno značenje, svojevrsni represivni prizvuk s patinom prošlosti zbog kojeg vladajući bježe od tih izričaja kao vrag od tamjana.
“Policijski sat” za mlade
Osobito je predsjednik države “ogadio” policijski sat kad je rekao: “Mislim da one koji pričaju o policijskom satu treba strpati u maricu. Od izraza ‘policijski sat’ čovjeku se koža naježi”, dodavši: “Oni koji to rade morat će se nositi s posljedicama tih odluka, ne želim čuti za policijski sat”, rezolutan je bio Milanović, dodavši kasnije kako o tomu i lockdownu ne mogu odlučiti ni Capak ni Plenković, već Sabor. “Ja ću prvi podržati lockdown, ali ne i policijski sat, pa da se ne može na cestu nakon osam sati i da moram objašnjavati zašto sam kera izveo! To neću nikome objašnjavati. Prvi ću izaći na ulicu ako se uvede takav policijski sat! Ako mi netko spomene policijski sat, strpao bih ga u maricu. Policijski sat jednako pucnjava, pritvaranja, jednako enormne kazne”, rekao je. Predsjednik je tim svojim istupom, koji kao da je nastao kao iscjedak neke teške traume iz bivših vremena, čini se, bitno utjecao na donositelje političkih odluka jer su od tada i predstavnici Stožera i Vlade ponavljali “ne” lockdownu i policijskom satu.
– Jasno smo rekli, zaključak je da nećemo ići na policijski sat – smirivao je predsjednika i sve koji razmišljaju poput njega ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. I načelnik Stožera i potpredsjednik Vlade Davor Božinović višekratno je izjavljivao da lockdown i policijski sat nisu opcija o kojoj se razmišlja.Uzgred, “policijski sat” već imamo u našem zakonodavstvu. I to u članku 93. Obiteljskog zakona donesenog dok je Milanović bio premijer, a prema kojem su djeci mlađoj od 16 godina zabranjeni noćni izlasci od 23 sata do pet ujutro bez pratnje odraslih. Doduše, bio je i u ranijim verzijama OZ-a, ali za Milanovića, dakako, nije ukinut. I da, događa se, policija intervenira kad zatekne klince, zove roditelje, Centar za socijalnu skrb, slijede kazne... Taj “policijski sat” ima odgojnu funkciju ako roditelji zakažu, kao što aktualni ima epidemiološku. Premda, tko u noćnim satima šeće psa, zna i da zagrebački kvartovi ovih dana ionako izgledaju kao da je na snazi policijski sat. Za veliki dio Europe policijski sat ipak nije takav bauk kao za našeg predsjednika pa su za njim posegnule zemlje u okružju, prva Srbija, ali i Slovenija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Mađarska, Češka, od utorka i Turska nakon rekordnog širenja zaraze, Grčka, Cipar, ali i niz zapadnoeuropskih zemalja, prema izvješćima Hine. U urbanim žarištima ili na čitavom teritoriju uveden je i u Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji, u nizu američkih država pa i u Kaliforniji na četiri tjedna do 21. prosinca.
VIDEO Policija o najavljenom kažnjavanju građana koji krše epidemiološke mjere
Talijanski premijer Giuseppe Conte početkom studenog je potpisao dekret o policijskom satu pa od 22 do 5 ujutro iz kuće se može izlaziti samo radi posla ili zdravstvenih razloga. I austrijski kancelar Sebastian Kurz najavio je policijski sat od 20 do 6 ujutro od 3. studenoga, uz zatvaranje ugostiteljskih objekata i online nastavu u školama i sveučilištima, kazavši tada: “Svjesni smo da je ovo velik udar na slobodu, ali ako svi budemo sudjelovali, siguran sam da ćemo znatno smanjiti broj infekcija koronavirusom.“
Sirov, ali efikasan instrument
Naravno da to nisu policijski sati kakvi se javljaju u vojnim i političkim režimima ili u ratnim okolnostima, na što aludira naš predsjednik svojim pretjeranim doživljajem. Bilo bi vrlo štetno da politika samo zato što se boji reakcija traumatiziranog dijela nacije prošlošću i zadiranjem bivšeg komunističkog režima u ljudske slobode i prava, olako odbacuje potencijalne mjere koje zbog takvog svog karaktera jesu zadnja, ali nipošto ne i nemoguća opcija. Kad je francuski predsjednik Macron najavio četverotjedni policijski sat, napomenuo je da će policija provoditi kontrolu i da je za kršenje kazna 135 eura te 1500 eura za one koji ponovno prekrše policijski sat. Premda je teško osobito za policijski sat utvrditi ima li ili nema efekta od te mjere, činjenica je da se stanje gotovo u svim državama koje su uvele te mjere znatno popravilo. Dr. Gregg Gonsalves, docent epidemiologije na Yale School od Public Health, za New York Times je rekao da je policijski sat sirov, neelegantan instrument, ali da je u kombinaciji s drugim mjerama “logičan pristup” smanjenju kontakata.
S “izvanrednim stanjem” koje su uvele neke zemlje kod nas je problem političke prirode jer bi oporba htjela nametnuti da se i njih nešto pita, ali to je riješio Ustavni sud. Što se kažnjavanja tiče, i to je važna epidemiološka mjera u zemljama EU. I u UK se nenošenje maske kažnjava s 200 funti, što je više od 1600 kuna. Sandra Benčić za naše kazne od 500 kuna za maske i 10.000 za tulume kaže: “Sankcije su drakonske i trebale su biti donesene dvotrećinskom većinom u Saboru.” Naš ustavnopravni ekspert Mato Palić o tomu je iznio tipično razmišljanje razumnih građana: “Uopće mi nije bitno kakvu će kaznu/kazne odrediti zakonodavac na nepoštivanje odluka Stožera CZ-a. Odluke ću poštivati kao i dosad, a oni koji neće očito imaju viška novca pa im kazne neće smetati”.
Najavljuje li nam to VL ovim člankom što nas možda uskoro zapadne? Ma sram vas bilo, plaćenička piskarala, ne znate niti članak argumentirano napisati. Uspoređujete visinu kazni u apsolutnom iznosu, a ne navodite iznos prosječne plaće u RH i UK. A ovaj dio je pogotovo porazan: “ 2. Izvanredno stanje – kod nas je pojam preko kojeg oporba pokušava nametnuti da se i njih nešto u rješavanju krize pita, ali to je riješio Ustavni sud”. I to u uokvirenom dijelu u kojem, tobože, objašnjavate pojmove. Dno dna “novinarstva”.