ZAGREB - Četverosatni sastanak predstavnika Vlade i Hrvatske biskupske konferencije, održan u utorak poslijepodne, prošao je na zadovoljstvo obiju strana. I izvori iz Banskih dvora i oni s Kaptola jučer su potvrdili da susret smatraju uspješnim. Čini se da su obje strane popustile toliko da su neke nedavne razmirice prebrođene. Ostala su, naravno, mnoga otvorena pitanja, no dogovoreno je da će se ona rješavati dijalogom na najvišoj razini, kao i na razini mješovitih komisija za pojedina područja.
Poštovat će se ugovori s Vatikanom
Između Račanove i Bozanićeve ekipe postignut je čak toliki stupanj suglasnosti da nije bilo nikakvih primjedaba na tekst zajednički pripremljenog priopćenja. U tom se priopćenju kaže da su članovi Vlade informirali biskupe o svim aktivnostima Vlade kojima ona nastoji osigurati uvjete za bolji i prosperitetniji život građana. Naglasili su da ti procesi nisu dovršeni i da su za njihovo ostvarenje potrebni i vrijeme i angažman svih sastavnica društva. "Sve to iziskuje nužne reforme, odricanja, pozitivnu klimu i solidarnost", piše u zajedničkom priopćenju u kojem se također kaže da su članovi Vlade spremni na suradnju i dijalog, a i da su otvoreni kritikama na svoj rad.
Ističući da prate Vladin rad, situaciju u državi i međunarodni položaj Hrvatske, biskupi su rekli da bi u tom smislu koristila veća međusobna informiranost. Osobito im je stalo do interesa malog čovjeka, koji najteže podnosi nedaće u državi.
U priopćenju također piše da su biskupi u tom smislu iskazali poštovanje prema institucijama vlasti, čija je zadaća brinuti se za sve, osobito za najslabije.
Predstavnici Vlade dali su čvrsto jamstvo biskupima da će potpisani ugovori između Svete Stolice i Hrvatske biti u cijelosti poštovani. To se odnosi i na područje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama, o čemu je u javnosti u posljednje vrijeme izneseno više netočnih informacija i "nerazumijevanja cijele problematike", piše u priopćenju.
U Vladinim se krugovima također smatra da je bilo nesporazuma jer Crkva nije tražila vjeronauk u vrtićima, nego vjerski odgoj koji bi predavale odgojiteljice u vrtićima.
Nedavna izmjena oštrih priopćenja između Kaptola i Banskih dvora također je dotaknuta na tom sastanku, ali rubno. Račanova je ekipa najviše bila pogođena ocjenom biskupa da je vlast korumpirana, a predstavnici HBK-a s nadbiskupom Bozanićem na čelu objasnili su u Banskim dvorima kako pod tim nisu mislili na samu Vladu, nego na vlast u najširem smislu.
Za sastanak se osobito dobro pripremio, kako doznajemo, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, koji je pred skup iznio mnoštvo podataka o socijalnom stanju u Hrvatskoj, kao i o mjerama koje je Vlada poduzela od dolaska na vlast. Među tim je informacijama bilo i takvih koje biskupi dosad nisu znali. Glavna je Vladina poruka bila da se pravedno dijeli onoliko novca koliko ga ima, a sigurno je da ga nema dovoljno.
Ključno pitanje odnosa Crkve i države ostaje povrat crkvene imovine, bilo u naravi ili u obliku odštete. Na tom području gotovo ništa nije učinjeno iako su Ugovorom o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Hrvatske iz listopada 1998. točno određeni način i rokovi povrata te imovine. To je bila i glavna tema razgovora predstavnika Crkve i države.
Brezovica vraćena na početak
Crkva, naime, zamjera državnim vlastima, a ponajprije zamjeniku premijera dr. Goranu Graniću, koji s Vladine strane vodi mješovitu komisiju za povrat crkvene imovine, što joj do danas nije odgovoreno na njezin popis kapitalnih objekata koje traži natrag isključivo u naravi. Kakva je suradnja dviju strana na tom području, u crkvenim krugovima ilustriraju primjerom dvorca Brezovice pokraj Zagreba. Taj je dvorac, nekadašnja rezidencija zagrebačkih nadbiskupa, odlukom zagrebačkih vlasti vraćen Crkvi, ali to je rješenje poništilo Ministarstvo pravosuđa i na taj način sve vratilo na početak.
Razgovaralo se i o problemu koji je nastao nakon izmjena Zakona o blagdanima i neradnim danima, koji je ukinuo Sveta tri kralja, a blagdanom proglasio Tijelovo, čime je izravno prekršen Ugovor o pravnim pitanjima. Dogovoreno je da će radi spašavanja obraza države Svetoj Stolici biti predložen aneks tog ugovora kojim bi i Sveta tri kralja i Tijelovo bili blagdani i neradni dani. Sada je odluka na Vatikanu, a sretna je okolnost to što iduće godine, 6. siječnja, blagdan Sveta tri kralja pada baš u nedjelju, pa će država dobiti na vremenu.
Otvoreno pitanje još je i djelovanje Vojnog ordinarijata, i to ne samo dovršenje njegove zgrade na zagrebačkom Ksaveru, nego i njegovo djelovanje na terenu, gdje još mnoge stvari nisu sređene. Država je, doduše, za iduću godinu izdvojila 10 milijuna kuna za dovršenje zgrade, ali Crkvu još više zanima to da Ordinarijat počne potpuno djelovati, na što državu obvezuje Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i redarstvenih službi RH.
No, unatoč tim otvorenim pitanjima, s obje strane zaključeno je da postoji obostrana volja da se svi problemi riješe međusobnim dijalogom. To znači da će kontakti između Crkve i države sada biti češći te da će najveći dio posla s crkvene strane preuzeti Biskupska komisija HBK-a za odnose s državom, koju vodi dubrovački biskup mons. Želimir Puljić.
Deana Knežević, Zvonimir Despot