Vodeći domaći i inozemni stručnjaci okupit će se u srijedu i četvrtak u Splitu na radionici "Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje i izazovi“ koju organiziraju Sveučilište u Splitu i neovisna međunarodna udruga The International Emergency Management Society
(TIEMS).
– Istraživanje nafte i plina u Jadranu tema je koja ljude interesira, ali i plaši. Mi ćemo je pokušati znanstvenim činjenicama demistificirati. Nismo ni za ni protiv već javnosti želimo pružiti što više informacija. Pozvali smo vodeće domaće stručnjake kao i relevantne goste iz inozemstva koji već imaju iskustva s tom problematikom – kaže Ranko Britvić, direktor TIEMS-a za međunarodne odnose i voditelj odjela za specijalističko osposobljavanje u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.
Dr. Alen Soldo, prorektor splitskog Sveučilišta ističe kako je nedavno osnovano sveučilišno Povjerenstvo za odnose s Agencijom za ugljikovodike koje ima zadatak izraditi koncept sustava sigurnosti, monitoringa i zaštite Jadrana, našeg najvećeg bogatstva.
– Sadašnjom razinom zaštite nismo zadovoljni. Sustav ne funkcionira, dokaz su tri nasukana broda u Splitu koja već mjesecima nema tko zbrinuti. U slučaju istraživanja ugljikovodika takve se stvari ne smiju događati, trebamo ih spriječiti, a ne liječiti. Osnovna zadaća Povjerenstva je razvoj koncepta sustava sigurnosti kako bi RH bila spremna reagirati na nova opterećenja u Jadranu koja će proizaći iz budućih planova istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika – poručio je dr. Soldo.
Na pitanje kakav je njegov privatan stav o budućim istraživanjima dr. Soldo kaže kako je on idealist i da se njega pita, ukinuo bi sve što utječe na more, uključujući i turizam.
– Budimo realni, to nije moguće. Zato nam je potreban sustav učinkovite zaštite – poručio je dr. Soldo.
Britvić je izrazio žaljenje što su sudjelovanje na konferenciji od 10-15 "zelenih" udruga i organizacija prihvatile tek dvije. Vjeran Pirčšić, koji je pozvan, neće doći, a nezainteresirano je i Ministarstvo zaštite okoliša. Dolazak je potvrdio ministar Vrdoljak, predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, domaći znanstvenici te vodeći stručnjaci iz Belgije, Norveške i Italije.
U svom očaju da privuče strane ulagaće, koji čudna li čuda, sami nikako ne dolaze, Milanovićeva vlada više ne bira. Tako bi uz zagađivače poput Rockwoola i Plivinih postrojenja u Savskom Marofu Hrvatska uskoro mogla dobiti i jednu od najozloglašenijih multinacionalnih kompanija kad je u pitanju okoliš – američki Exxon Mobil. – Američki naftni gigant pokazao je interes za ulazak i ulaganja u Hrvatsku. Prvenstveno na istraživanju i eksploataciji plina i nafte u Jadranu, ponosno je u utorak izjavio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je tijekom službenog posjeta SAD-u razgovarao s predstavnicima te tvrtke. Javnosti je međutim zatajio da je riječ o tvrtci koja je prema istraživanju američkih znanstvenika jedan od najvećih zagađivača u svijetu. Zagadio Aljasku, Montanu, New Hampshire… Exxon Mobile je najpoznatiji po ekološkoj katastrofi koju je uzrokovao 1989. godine, kada se naftni tankerExxon Valdez nasukao na obalama Aljaske. Tada je u more iscurilo 11 milijuna galona nafte, a posljedice su bile stravične. Lokalnom stanovništvu morao je isplatiti čak pola milijarde dolara odštete. Samo dvije godine kasnije pokazalo se kako je u rijeku Yellowstone, u nacionalnom parku u američkoj državi Montan, iz Exxonovog naftovoda iscurila naftna mrlja koja je zagadila 160 km riječnog toka. Exxonovi ekološki incidenti mogli bi se nabrajati u nedogled. Zadnji se dogodio krajem prošle godine. Naime, na sudu u Saveznoj državi New Hampshire određeno je da američki naftni div mora platiti 236 milijuna dolara za čišćenje podzemnih vodotoka onečišćenih aditivima za benzine. Prema navodima stručnjaka, više od 5000 podzemnih izvora je onečišćeno Exxonovim djelovanjem. O tome što se može dogoditi hrvatskom Jadranu i turističkoj industriji kad Exxon počne bušiti po dnu te naftu prevoziti tankerima, upozorava dr. Tarzan LegovićInstituta Ruđer BoškovićZagrebu. Vrdoljak ugrožava sredstva za život milijun ljudi u Hrvatskoj – Šteta nastala zbog havarije tankera u Jadranu bila bi proporcionalna količini istekle nafte. Jadran je zaokružen obalama na sve tri strane pa bi nafta zasigurno stigla do obala. No, srednji i sjeverni Jadran su najugroženiji jer se tu nalaze nacionalni parkovi i veliki turistički kompleksi – upozorava dr. Legović. Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko-Kvarner, tvrdi kako bismo se na najmanje dvadeset godina mogli pozdraviti s Jadranom kada bi se dogodilo curenje nafte deset puta manje od onoga koje se, primjerice, prije nekoliko godina dogodilo u Meksičkom zaljevu. – Sigurno bi u tom trenutku došlo do raspada turizma i ribarstva, a to bi značilo da bi praktički milijun ljudi u Hrvatskoj ostalo bez sredstava za život. Djeca bi nam u tom slučaju idućih 30 godina morala četkicom za zube čistiti svaki pojedini kamen – upozorava Piršić. Toga očito u aktualnoj Vladi nisu ni izdaleka svjesni. Ili ih jednostavno – nije briga. Exxon na listi korporacija koje svjetom siju smrt, a žanju bogastvo Američki Exxon mobile nalazi se na listi najozloglašenijih kompanija svijeta koje zbog profita ne prežu ni od čega. Zahvaljujući brojnim ekološkim incidentima koje je uzrokovao naftni div zauzeo je visoko deveto mjesto na ekološkoj crnoj listi. Osim zbog naftnih incidenata korporacija je naišla na probleme u Rusiji zbog nemilosrdnog ubijanja kitova, a već 12 godina je na meti boraca za ljudska prava.