1. Zaštitili smo ogulinsko zelje. Koliko smo proizvoda dosad zaštitili u EU? Je li se moglo i više?
Na razini EU prvo je registriran krčki pršut. On je ove godine zaštićen oznakom zemljopisnog porijekla te je Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade RH, taj datum proglasio nacionalnim danom autohtonih proizvoda. Od tada su zaštitu dobili i neretvanska mandarina, ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres te ogulinski kiseli kupus/ogulinsko kiselo zelje, koji su redom zaštićeni oznakom izvornosti. Uspoređujući se s ostalim europskim zemljama, svakako se čini da smo mogli bolje, brže i učinkovitije. Stoga smo ove godine prvi put proveli program potpora za izradu specifikacije proizvoda, za što je u državnom proračunu osigurano 500 tisuća kuna. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je 15 prijava. To znači 15 novih potencijalnih proizvoda u postupku zaštite.
2. Koliko je proizvoda već u proceduri?
U postupku registracije na razini EU trenutačno ih je 14 (istarsko ekstradjevičansko maslinovo ulje, korčulansko, krčko i šoltansko maslinovo ulje, paška janjetina, varaždinsko zelje, istarski, dalmatinski i drniški pršut, slavonski i baranjski kulen, lički pršut, zagorski puran i poljički soparnik), a paški sir, slavonski med i međimursko meso ‘z tiblice u postupku su zaštite na prijelaznoj nacionalnoj razini.
3. Što to znači za hrvatsku poljoprivredu i domaće proizvođače?
Zaštita naziva proizvoda osigurava mu prepoznatljivost i svrstava ga u višu cjenovnu kategoriju, što znači bolju pozicioniranost na tržištu i veći dohodak. Također, štiti naziv proizvoda od svake zloporabe i narušavanja ugleda. Prepoznatljivost proizvoda i područja pridonosi jačanju turističke ponude, ali i održivom razvoju ruralnih područja.
>> Nakon pršuta, maslinovog ulja i mandarine još jedan hrvatski proizvod dobio oznaku izvornosti
Rijetko zgodan čovjek i usput tupko na kvadrat.