Općinski sud odbacio je tužbeni zahtjev interventne policajke koja je od države tražila 50.000 kuna naknade za povredu prava osobnosti jer smatra da su institucije zakazale u progonu kolege koji ju je spolno uznemiravao. Ona je 2016. godine bila raspoređena na ispomoć graničnoj policiji kod prijelaza Bajakovo.
U noćnim satima bila je u automobilu u šumi u kontroli državne granice u smjeni s nadređenim policijskim službenikom koji ju je, tvrdi, spolno uznemiravao tražeći od nje da vode ljubav, dodirivao ju je po nozi i pokušao joj okrenuti glavu u želji da ju poljubi. Cijelo je vrijeme govorio prostote. Takvo uznemiravanje je trajalo cijelu noć, a kolega, kako je navela, čak nije ni reagirao na upaljeni alarm za ilegalni prelazak granice. Po završetku smjene sve je prijavila nadležnima.
Podnijela je i kaznenu prijavu zbog kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz čl. 156. Kaznenog zakona, no tu je prijavu Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru odbacilo uz obrazloženje da se nisu ostvarili elementi kaznenog djela, već eventualno prekršajnog. Policajka je potom preuzela kazneni progon i u travnju 2017. podnijela optužnicu protiv kolege. Općinski sud u Vukovaru je u listopadu 2019. policajca oslobodio optužbe, uz obrazloženje gotovo identično obrazloženju prilikom odbacivanju kaznene prijave od strane ODO-a. Tužiteljica protiv te prvostupanjske presude nije podnosila žalbu jer je, kako je objasnila, sama plaćala sve troškove kaznenog postupka, a kasnije joj je pomagala Zaklada Solidarna.
Podnijela je na kraju tužbu za naknadu štete od strane države, uvjerena da je država propustila intervenirati u progonu počinitelja i zaštititi je kao žrtvu. Smatra da ODO i Općinski sud u Vukovaru nisu radnje tumačili kroz odredbe europskog prava koje je po snazi iznad nacionalnog. Navela je i da joj se zbog pogrešne odluke Općinskog suda preko medija ispričao predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. Država se branila da je prema sudskoj praksi zauzet stav da se djela spolnog uznemiravanja trebaju ponavljati da bi se smatralo da se radi o kaznenom djelu, a ne prekršajnom.
Uz slično je obrazloženje policajac na sudu i oslobođen. Tužiteljica je, branila se dalje država, imala mogućnost ulagati pravne lijekove (žalbu na presudu) koje nije koristila. Osporava zato i tvradnje da su joj povrijeđena prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer je imala pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim državnim tijelom. Inače, MUP je protiv okrivljenog policajca proveo disciplinski postupak radi teže povrede službene dužnosti, pa je disciplinski i kažnjen uvjetnom kaznom prestanka državne službe uz rok kušnje od četiri mjeseca.
U međuvremenu je umirovljen. Policajka je ispričala da su nakon događaja prestala dotadašnja druženja s kolegama i njihovim suprugama, a i često je čula šale na svoj račun vezano na njezinu prijavu. Liječničku pomoć nije primila unatoč preporuci svog obiteljskog liječnika, bojeći se da bi bilo kakav znak psihološke pomoći i uzimanje lijekova utjecalo na njezin status interventne policajke. Razmatrajući njezin zahtjev za 50.000 kuna naknade, Općinski sud je naveo da je nedvojbeno pretrpjela štetu zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede prava na dostojanstvo, čast, ugled i duševno zdravlje, no nije utužila tu štetu, već štetu koju je pretrpjela po njoj nepravilnim radom ODO i Općinskog suda u Vukovaru, a sud nije ovlašten ocjenjivati rad tih institucija. Odgovornosti države, dakle, u ovom slučaju nema, a policajka će sad morati državi platiti tisuću kuna naknade sudskih troškova.
i to je vijest za novine🤪👍