Nakon osam godina pregovora i dva desetljeća od stjecanja samostalnosti, Hrvatska je postala 28. članica Europske unije, no treba li se Unija uopće širiti, pita u analizi američki magazin Time.
Podsjećajući na ratove koji su se 90-ih vodili na Balkanu, Time napominje da je tijekom borbe za nezavisnost u Hrvatskoj poginulo 20.000 ljudi. ''Hrvatske snage ubile su stotine srpskih građana i iz zemlje protjerale njih 200.000. Potom je uspostavljena nezavisna država koja je etnički uglavnom bila sastavljena od Hrvata.''
Time podsjeća i na odnos službenog Zagreba i Haaškog suda te višegodišnju proceduru izručenja generala koji su bili sumnjičeni za počinjenje ratnih zločina. No ističe da su ''neki od njih'' prošle godine oslobođeni te da su po povratku u domovinu dočekani kao heroji. Spominje se i pokušaj izgradnje dobrosusjedskih odnosa s nekadašnjim ratnim neprijateljima, u prvom redu Srbije te dolazak Borisa Tadića u Vukovar 2011. i ispriku za ubojstva Hrvata.
Američki magazin pruža i kratku kronologiju pregovora s EU, pri čemu ne propušta istaknuti nadanja hrvatskih političara da će ulazak u Uniju omogućiti konačni izlazak zemlje iz petogodišnje recesije te porast BDP-a koji je, odmah nakon bugarskog i rumunjskoj, najniži u Uniji.
Navode se i riječi predsjednika Ive Josipovića koji odbacuje tvrdnje da će se Hrvatska ulaskom u EU dublje zakopati u probleme.
– Mnogo je razloga za pridruživanje Uniji. Od velikog zajedničkog tržišta do kulturoloških razloga. Više je razloga da budemo unutra, nego da se držimo po strani. Fragmentirane ekonomije nisu kompetitivne – citira Time predsjednika Josipovića.