Već danima prva je obavijest na web stranici ADAC-a, najvećeg njemačkog i europskog autokluba koji okuplja 18 milijuna članova, presuda Suda Europske unije o neuspjelom pokušaju Parkinga Pule da naplati dug od 13 eura za neplaćeno parkiranje Svenu Klausu Tederahnu, članu ADAC-a iz Berlina. Svi članovi ADAC-a obaviješteni su da u sličnom slučaju stave prigovor na takvo javnobilježničko rješenje o ovrsi iz Hrvatske jer je ono u tom slučaju nenaplativo u Njemačkoj i drugim članicama EU.
Javni bilježnik nije sud
To se odnosi na sva javnobilježnička rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave jer je i jedan naš odvjetnik pokušao ovršiti stranca, ali kako je taj dužnik podnio prigovor, i u njegovu slučaju sud iz Samobora, kao i sud u Puli, tražio je od Suda EU odgovor mogu li se hrvatski javni bilježnici podvesti pod pojam “suda” u smislu uredbe 1215/2012 temeljem koje se u građanskim i trgovačkim stvarima može tražiti izvršenje sudski utvrđenih potraživanja bilo gdje u EU. U oba slučaja Sud EU odgovorio je negativno, kakav je bio i stav Europske komisije. Razlog tomu je što javni bilježnik donosi rješenje a da druga strana prethodno nije imala mogućnosti suprotstaviti svoje argumente, tako da nema kontradiktornosti karakteristične za sudove. Kod nespornih tražbina, i kad dužnik ne podnese prigovor, nema problema. I u Mađarskoj javni bilježnici rade isto, ali njihova su rješenja priznata u EU jer ih spomenuta uredba izričito navodi da potpadaju pod pojam “suda”, kao i švedsku službu za izvršenje. Naši javni bilježnici nisu ni mogli biti uvršteni jer je uredba donesena pola godine prije nego što smo postali članicom EU. Ali, presuda u korist dužnika iz EU po svemu sudeći Pirova je pobjeda.
– Posljedice te odluke u konačnici neće promijeniti ishod ovog i sličnih postupaka. Hrvatski sudovi (osim sudova u Puli i Samoboru) nisu problematizirali nadležnost javnog bilježnika za donošenje rješenja o ovrsi, a ni Sud EU to ne osporava, već utvrđuje da se ne smatraju “sudom” u smislu uredbe pa se takva rješenja ne mogu izvršiti putem skraćenog postupka priznanja sudskih odluka i izvršenja kako je predviđeno uredbom – tumači odvjetnik Marko Kuzmanović koji je zastupao Parking Pula na Sudu EU.
– Ali, u svim takvim predmetima gdje je izjavljen prigovor odluka Suda EU uopće nije od utjecaja jer je po prigovoru sud već ukinuo rješenje javnog bilježnika te otpočeo parnični postupak koji će biti završen sudskom odlukom, izvršivom ili putem uredbe ili izdavanjem europskog ovršnog naslova. Nejasno je stoga uopće zašto je sud u Puli smatrao bitnim postavljati takvo pitanje – čudi se Kuzmanović. Odvjetnika smo pitali hoće li sada hrvatski vjerovnici tražiti prisilnu naplatu potraživanja od građana EU putem suda, a ne više preko javnog bilježnika.
– To će ovisiti o mogućnostima delibacije pravomoćnih javnobilježničkih rješenja o ovrsi u pojedinim zemljama EU. Budu li ih odbijali priznati, pokretat će se sudski postupci u RH. Ali, takvi postupci, nažalost, mogu biti samo otegotniji odnosno skuplji za ovršenike, pa je u konačnici i njima takva odluka Europskog suda u biti medvjeđa usluga, jer će u konačnici možda plaćati i znatno više troškove – upozorava Kuzmanović.
Naplata parkiranja vozačima vozila stranih registarskih oznaka (najčešće njemačkih) velik je komunalni problem, te Kuzmanović procjenjuje da se godišnje u Hrvatskoj radi o nekoliko desetaka tisuća slučajeva. Ali tu su i dugovi za nekretnine ili plovila u vlasništvu građana EU, te ostale obveze koje imaju za boravka u Hrvatskoj. Dođe li do “pretakanja” svih tih predmeta na sudove bio bi to korak unazad u rasterećenju sudova jer bi se vjerojatno udvostručio broj ovršnih predmeta, napominje Kuzmanović, te stoga smatra da bi bilo oportuno to zakonodavno riješiti.
Diskriminacija vjerovnika
– Treba jasno regulirati ovlasti javnih bilježnika u donošenju rješenja o ovrsi protiv osoba s domicilom izvan RH, te naći način da ih za potrebe izvršenja u članicama EU potvrdi sud kako bi zadovoljio odredbe uredbe i presude suda EU. Ne nađe li se rješenje, to bi dovelo i do višestruke diskriminacije domaćih vjerovnika koji bi imali teži put ostvarenja tražbina protiv građana EU u odnosu na domaće, a svakako i diskriminacije domaćih dužnika, jer bi evidentno građani s domicilom izvan RH bili u povlaštenijem položaju. Takva nejednakost bila bi u suprotnosti kako i s Ustavom RH tako i s načelima EU o jednakosti i ravnopravnosti pred zakonom – zaključuje odvjetnik Kuzmanović. Odluka Suda EU nema značaj u odnosu na rješenja o ovrsi protiv građana s prebivalištem u RH jer se na njih ne primjenjuje europska uredba već pravo RH.
>>Na neplaćeni račun Holdinga uredno stižu čak tri ovrhe!
>> Plenković o budućnosti EU: Ovo su tri bitne točke za Hrvatsku
>> Hrvatska sad mora prema Schengenu i euru, a u budućnosti?
Prava krađa privatne imovine u Hrvatskoj započet će uvodenjem poreza na nekretnine na kamenjarski i uskočki način. Ljudi će ostajat bez svoje djedovine gore nego u doba komunizma.