Tito diktator ili zaslužni antifašist? Jednoznačan odgovor nije moguć

Tito je opet top tema. Kao da od njegove smrti nije prošlo 35 godina, a od raspada socijalističke Jugoslavije i komunističkog totalitarnog režima 25 godina. Netom što se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uselila u Predsjedničke dvore na Pantovčaku, dušobrižnici su se odmah sjetili Tita i pitanja hoće li njegova bista “letjeti” s predsjedničkog brda.

Kako se riješiti “uljeza”

I predsjednici je Tito zapeo za oko pa je odlučila da će ga iseliti s Pantovčaka, ali je pri tome oprezna jer ne želi da se taj potez protumači i kao njezin obračun s antifašizmom. I dok Kolinda Grabar-Kitarović smišlja kako da se na elegantan način riješi “uljeza”, kojeg s Pantovčaka nije dao prvi predsjednik Franjo Tuđman (za čiji je zlatni stol predsjednica zasjela), upitali smo povjesničare – Tito, da ili ne? Ivo Banac, koji se obrazovao u Americi i predavao povijest na poznatom Yaleu, odvraća da on ne zna što Titova bista tamo uopće radi.

– Nakon 1990. godine Titovoj bisti više nije bilo mjesto na Pantovčaku i trebalo ju je već maknuti – rekao je Banac. U polušali predlaže elegantno rješenje koje predsjednica traži; po uzoru na Budimpeštu – da se napravi spomen-park za razdoblje totalitarne diktature pa neka se Tita ondje smjesti. Kada je riječ o vječitoj dilemi; je li Tito diktator ili zaslužni antifašist, Banac kaže da je nemoguće jednoznačno odgovoriti jer je priča oko Tita znatno kompleksnija.

– Ako gledamo iz perspektive da su svi hrvatski emigranti u Sjevernoj Americi od Kraljevine tretirani kao ustaše, onda je Titov pokret bio spasonosan. Ali nakon izgradnje demokratske Hrvatske koja je prekinula sve veze s komunizmom, zaista nema potrebe tu prošlost, koje je i Tito dio, ponovno uvlačiti u sadašnjost – objasnio je Banac.

Povjesničar Hrvoje Klasić pak smatra da je unutrašnje uređenje predsjedničke rezidencije stvar predsjednice, ali misli da se ostanak Titove biste na Pantovčaku ne bi kosio s Ustavom jer je upravo antifašizam u preambuli Ustava.

– Ali uopće nije stvar u bisti, nego u odnosu prema prošlosti. A prošlost se ne smije sagledavati kroz dnevno-političke i kampanjske komentare, o njoj trebaju govoriti oni koji su za to relevantni – dakle povjesničari – rekao je Klasić. Zato apelira da se rasprave o Titu i povijesti ostave političari, nogometaši i pjevači. Za njega je Tito bio uspješan političar, s izraženim osjećajem za manipulaciju, ali i nosom za diplomaciju.

– Nema tog političara kojem se u 40 godina vladavine ne bi pronašle zamjerke i negativnosti – kaže Klasić.

Da se Titova bista makne iz Ureda predsjednika, željeli su mnogi i dok je predsjednik bio Tuđman. Neki su mu se usudili i predložiti da je ukloni, ali on na to nikad nije pristao.

– Tuđman se jako ljutio kada bi mu netko prigovarao zbog Titove biste. I ja sam mu nekoliko puta rekla da nisam Titov obožavatelj i pitala ga što ne makne bistu, ali on bi mi na to rekao da se to njega ne tiče i da je Tito dio hrvatske državotvornosti – prisjetila se Vesna Škare Ožbolt, savjetnica prvog predsjednika. Dodaje i kako je Tuđman osim Titove biste u vili Zagorje imao i biste Stjepana Radića, Ante Starčevića, Ivana Mažuranića... koje je naručio.

Ispričavali se...

– Njemu su one predstavljale kontinuitet hrvatske državnosti i svakome državniku koji bi došao on bi hodajući od biste do biste objašnjavao tko je bio tko – kaže Škare Ožbolt.

Stručnjak za sigurnost Mate Laušić prisjetio se dana kada je prvi predsjednik ušao u vilu Zagorje.

– Bilo je to nedugo nakon raketiranja. Kada smo ušli, u dnu hola stajala je Titova bista. Osoba koja nam je otvorila vilu počela se predsjedniku ispričavati što bistu nije maknula. Tuđman ga je presjekao pogledom i rekao da bista ostaje – kaže Laušić.

>> Tita će ukloniti iz ureda, ali ne odriče se antifašizma