Tko bi i koliko plaćao porez na kamate na štednju?

Kamate na oročenu štednju građana spustile su se na 2,86 posto za eurske i 3,5 posto na dugoročne kunske depozite i ako takve ostanu, građani ove godine na svoju ušteđevinu mogu očekivati oko pet milijardi kuna kamata. Još ove godine ta će kamata biti samo njihova, no od iduće država će ih oporezivati s 12 posto. Neslužbeno doznajemo da bi se porez plaćao samo na kamatu veću od 12 tisuća kuna godišnje, što znači da bi ga plaćali jedino imućniji građani koji u bankama imaju ušteđevinu oko 400 tisuća kuna ili više. Na toliku štednju godišnji bi porez bio otprilike 1440 kuna.

Građani koji imaju par desetaka tisuća kuna ušteđevine i svi oni kojima godišnja kamata ne prelazi 12 tisuća kuna ne bi bili obveznici plaćanja poreza na kamate. Porez bi se uveo od siječnja 2015. godine, a na jesen će se definirati neoporezivi iznos, kad se donese zakon. Procjenjuje se da bi porez na kamate donio u proračun oko 300 milijuna kuna. Za 50 tisuća kuna štednje godišnje se, primjerice, može dobiti oko 1500 kuna kamate, i taj iznos ne bi bio oporeziv.

Građani u bankama imaju oko 164 milijarde kuna oročene štednje, uglavnom u eurima i s oročenjem od šest mjeseci do godinu dana. Porez će vjerojatno obračunavati banke prilikom isplate, ali s obzirom na to da jedna osoba može imati više štednih računa, za takve će se vjerojatno uvesti obaveza podnošenja godišnje porezne prijave. Hrvatska će biti jedna od posljednjih članica Europske unije koja će uvesti porez na kamate, a u drugim državama on iznosi od 10 do 35 posto, bez većih izuzeća. Uz višu kamatu nego što su je u prijašnjem razdoblju imali drugi to je i jedan od razloga što u našim bankama štedi dosta stranaca, a njihova oročena štednja iznosi oko 8,2 milijarde kuna. Hrvatska je kao članica EU dužna do sredine ove godine dostaviti stranim poreznim ispostavama sve podatke o isplaćenoj kamati za strance koji štede u Hrvatskoj. Iste takve podatke Porezna će uprava dobiti i za hrvatske državljane koji štede vani. Razmjena podataka pomaže poreznicima u lovu na građane koji štednjom u inozemstvu izbjegavaju porezne obaveze u matičnim zemljama.

Ne oporezuje se glavnica!

– Građanima treba objasniti da se ne radi o oporezivanju glavnica štednje jer loše predstavljena mjera može nepovoljno djelovati na izvore sredstava banaka, a time i na njihovu daljnju kreditnu aktivnost, prokomentirala je profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov.

Profesorica Ivanov kaže da je povećanje poreza uvijek loše rješenje jer izaziva otpor i destimulira određene aktivnosti, bilo potrošnju, investicije ili štednju, ali ima razumijevanja za oporezivanje štednje.

– Kako smo suočeni s činjenicom da je relativno malo prostora za pad javnih rashoda ili je zbog otpora ukupni trošak veći od koristi, država mora pronaći izvore dodatnog financiranja. Navedeno uključuje i uvođenje poreza na kamate kao izvor dohotka od štednje, kakav postoji i u brojnim drugim članicama EU – kaže prof. Ivanov koja smatra da treba doći i do promjene filozofije razmišljanja društva koje preferira isključivo nerizične oblike imovine, poput osigurane štednje. Drugim riječima, novac treba ulagati umjesto da stoji na računima banaka, ali to je već problem isplativosti bilo kakvih investicija. Posljednjih godinu dana štednja u bankama povećala se približno 9 milijardi kuna, uglavnom u ljetnim mjesecima i u sektoru stanovništva, dok se depoziti poslovnih subjekata smanjuju. Država jamči za isplatu svih depozita građana do 100 tisuća eura, a samo rijetki imaju štednju veću od te svote.

– Brojni drugi oblici stjecanja dohotka od imovine danas su na neki način oporezovani, uključujući dividende iznad određenog iznosa, sve legalno prijavljene najamnine od iznajmljivanja stanova, dohodak od poduzetničkih ulaganja, iznajmljivanja legalno prijavljenog turističkog smještaja i slično – ističe Marijana Ivanov. Ekonomisti i inače upozoravaju da Vlada mora imati isti porezni tretman prema svim oblicima prihoda od kapitala jer ako se uvede porez na štednju može doći do bijega kapitala u druge oblike imovine. Porez na nekretnine drugo je pitanje jer on izravno opterećuje imovinu, što je vrlo destimulativno za budući ekonomski rast i razvoj, a negativni učinci njegove najave postignuti su već prije godinu dana iako je upitno hoće li on i kada biti uveden – upozorava prof. Ivanov.

Suvišne špekulacije

– U tom smislu bilo bi bolje da ga je, uz vrlo niski namet, država uvela već danas kako bi svi znali da se radi o relativno niskom poreznom opterećenju, a ne da se kontinuirano razvijaju špekulacije o njegovu razornom djelovanju. Država bi stoga što prije morala konkretno objaviti o kojoj se visini nameta pri budućem oporezivanju nekretnina radi, kolika su oslobođenja za siromašnije građane te u kojim će slučajevima postojati izuzeća ako su nekretnine stavljene u funkciju – ističe Ivanov.

>> 'Porezi su na meniju, a hoće li ih Vlada uzeti s menija, tek ćemo odlučiti'