Dva sportaša, dva liječnika, diplomatkinja, aktivistkinja, političar, gospodarstvenik, ekonomist i kulturnjak kandidati su Večernjakova dvanaestog izbora za osobu godine. Premda je 2022. godinu ponajviše obilježila brutalna agresija Rusije na Ukrajinu, koja je pak izazvala energetsku krizu i visoku inflaciju, Hrvati će je pamtiti i po korupcijskim aferama, neshvatljivo sporoj obnovi potresom pogođenih područja i očaju ljudi koji žive u kontejnerima, ali i po velikim postignućima. Otvoren je Pelješki most, Hrvatska je ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu i Schengen, transplantacijska medicina ponovno je blistala, a posebnu radost donijeli su nam sportaši. Tko će ponijeti titulu osobe 2022. godine, Večernjakov žiri odlučit će i uz vašu pomoć, dragi čitatelji, te za svoje favorite možete glasati na našem webu do 15. veljače.
Dosadašnji pobjednici bili su: Mladen Bajić 2011., Ante Gotovina 2012., Dubravka Glavaš 2013., Mate Rimac 2014., Kolinda Grabar-Kitarović 2015., Nenad Bakić 2016., Tvrtko Barun 2017., Zlatko Dalić 2018., Tomislav Luetić 2019., volonter 2020. i biskup Mate Uzinić 2021. godine.
1. Davor Božinović, političar
Kao ministar unutarnjih poslova ostvario je iznimno važan strateški cilj u svome resoru – zadovoljavanje čak 281 kriterija Europske unije za ulazak Hrvatske u schengensko područje, odnosno postizanje iznimne razine sigurnosti i povjerenja u hrvatski policijski i sigurnosni sustav na razini članica EU. Ulazak u schengenski prostor omogućio je brže i jeftinije kretanje ljudi i robe, a očekuje se da će potaknuti i rast turističkog prometa. Godinu prije SAD je ukinuo vize za hrvatske državljane, što je također potvrda iznimne razine povjerenja i sigurnosti. Prema Global Peace Indexu, koji mjeri sigurnost država, Hrvatska je 2022. pozicionirana na visokom 15. mjestu. Samo dvije godine prije bila je na 23. mjestu.
2. Zlatko Kićo Burić, glumac
Osvojio je nagradu Europske filmske akademije, tzv. europski Oscar, za najboljeg europskog glumca, i to za ulogu u filmu švedskog redatelja Rubena Östlunda „Trokut tuge“. Hrvatski film nema dobar rejting na globalnom tržištu, ali zato ima sjajne glumce koje prepoznaju i inozemne produkcije. Zlatko Kićo Burić najbolji je primjer za to. On je bio jedan od osnivača alternativne zagrebačke kazališne skupine „Kugla glumište“, nakon čijeg raspada odlazi u Dansku. Afirmirao se ulogom u trilogiji „Diler“, a potom je ostvario niz angažmana, uključujući triler „Slatke, prljave stvari“. Imao je i zapažene uloge u hrvatskim filmovima, među kojima je i „Ne gledaj mi u pijat“ Hane Jušić.
3. Zlatko Dalić, sportaš
Jedini hrvatski nogometni izbornik u povijesti koji je dva puta zaredom doveo Hrvatsku među najbolje nogometne reprezentacije na svijetu, odnosno do srebra i bronce. Mnogi smatraju da je na SP-u u Katru bilo teže nego u Rusiji te da je brončana medalja čak veći uspjeh od srebra. Osvajanjem druge uzastopne medalje na svjetskim nogometnim prvenstvima postao je jedan od svjetskih velikana među izbornicima, no njegov je utjecaj puno veći od tog iznimnog sportskog uspjeha kakvim se rijetki izbornici mogu pohvaliti. Dalić je i jedna od najpopularnijih osoba u Hrvatskoj, uzorna ponašanja i života. U Katru je na upečatljiv način demonstrirao vrijednosti sportskoga duha i da protivnika treba poštovati i u pobjedi i u porazu.
4. Anica Djamić, diplomatkinja
Hrvatska veleposlanica u ratnoj Ukrajini među rijetkim je zapadnim diplomatima koji su ostali u ukrajinskom glavnom gradu i redovito izvještavali o situaciji u toj zemlji premda je i Kijev bio pod stalnom prijetnjom raketnih napada. Prije ruske invazije u Kijevu je bilo stotinjak stranih veleposlanika, a nakon napada ostalo ih je samo desetak, među njima i Anica Djamić, koja je odbijala otići dok svi Hrvati ne budu na sigurnome. Potom je svoju dužnost privremeno obnašala iz Lavova, a onda se opet vratila u Kijev. Primjer profesionalizma, humanosti, empatije i hrabrosti.
5. Stipislav Jadrijević, liječnik
Šef Zavoda za abdominalnu kirurgiju zagrebačkog KB-a Merkur bio je na čelu tima koji je prvi u Hrvatskoj pacijentu presadio tri organa. Četrdesetdvogodišnjem muškarcu presađeni su gušterača, jetra i tanko crijevo. Multiorganska transplantacija, koja je trajala šest sati, bila je veliki stručni izazov jer su takve operacije vrlo rijetke u svijetu i nisu moguće ako timovi nisu jedinstveni. Usporedbe radi, u Njemačkoj posljednjih godina nije obavljena nijedna takva operacija. Dr. Stipislav Jadrijević jedan je od glavnih kirurga u iznimno uspješnom transplantacijskom timu KB-a Merkur te je, sa svojim kolegama, u pripravnosti praktički 24 sata cijele godine.
6. Željko Kukurin, gospodarstvenik
Predsjednik je uprave Valamar Riviere, vodeće hrvatske turističke kompanije koja upravlja hotelima i ljetovalištima od Istre do Dubrovnika i koja je već godinama prepoznata kao jedan od najodgovornijih i najboljih poslodavaca u turizmu. U 2022. „Financial Times“ uvrstio je tu kompaniju na listu europskih klimatskih lidera, odabranih među 4000 kompanija iz 33 europske zemlje. Slijedeći najnovije ekološke trendove, lani su na otoku Hvaru otvorili prvo ekoljetovalište na Jadranu, koje je povezano s prirodnim ambijentom, a energija koja pokreće sustave hlađenja i grijanja dobiva se iz obnovljivih izvora.
7. Miroslav Samaržija, liječnik
Akademik Samaržija predstojnik je Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb i vodeći hrvatski pulmolog s velikim međunarodnim znanstvenim i stručnim ugledom. Utemeljitelj je programa transplantacije pluća u Hrvatskoj i tvorac Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje karcinoma pluća. U protekloj godini, kao rezultat njegova dugogodišnjeg predanog i samozatajnog rada, sa svojim je timom postigao međunarodno prepoznate uspjehe u transplantaciji pluća, a Nacionalni program, kojemu je koordinator, zbog metodologije i uspješnosti postao je platforma mnogim europskim zemljama. U dvije godine provedbe toga programa otkrivene su 134 osobe s karcinomom, od kojih je polovina izliječena.
8. Marina Škrabalo, aktivistkinja
Jedna je od osnivačica i prva ravnateljica zaklade Solidarna, koja se istaknula kao važan financijer humanitarnih i društvenih projekata. Posebno se iskazala u pomoći Banovini nakon potresa, kad je u kratko vrijeme prikupila znatna sredstva, organizirala akcije i različite oblike pomoći na terenu. U novije vrijeme istaknula se velikom ulogom u obnovi i stambenom zbrinjavanju obitelji čiji su domovi stradali u potresima. Zaklada je dosad obnovila više kuća od države te osigurala privremeni smještaj za brojne obitelji, često kvalitetniji od običnih kontejnera. Za svoj rad, posebice za Fond 5.5, dobili su i nagradu Europskog parlamenta.
9. Ivica Tucak, sportaš
Izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije s kojom je na Europskom prvenstvu u Splitu osvojio zlatnu medalju i ispisao još jednu zlatnu stranicu hrvatskoga sporta. Premda je s Hrvatskom osvojio niz medalja, među njima i zlato na SP-u u Budimpešti 2017. i srebro na Olimpijskim igrama u Riju 2016., titulu europskog prvaka smatra svojim najvećim uspjehom. U prvom redu zato što ju je ostvario s potpuno promijenjenim sastavom, u koji su mnogi sumnjali, no on je vjerovao da je to najbolji put za hrvatski vaterpolo. Životni mu je san osvojiti olimpijsko zlato, koje mu još nedostaje, a nada se da će ga ostvariti s Hrvatskom.
10. Boris Vujčić, ekonomist
Guverner Hrvatske narodne banke jedan je od najzaslužnijih za ulazak Hrvatske u eurozonu i prelazak na euro kao službenu hrvatsku valutu. Riječ je o još jednom strateškom cilju Republike Hrvatske ostvarenom u manje od deset godina nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije. Uvođenjem eura, druge najvažnije valute na svijetu, Hrvatska je postala 20. država članica eurozone. „Bit ćemo otporniji na krize i privlačniji za investicije i poslovanje, a to će otvoriti mogućnosti koje treba iskoristiti da hrvatski građani žive bolje“, rekao je guverner Vujčić u novogodišnjoj noći nakon podizanja prvih 50 eura s bankomata.
Oprostite, ali zašto Milorada Pupovca nema na popisu? Sramotno i fašistički!