Kolumna

Tko će podići zdravstvenu pismenost kad je povjerenje uništeno?!

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
koronavirus
Foto: Dusko Jaramaz/Pixsell
Ilustracija
Foto: Andreas Gebert/REUTERS/PIXSELL
Ilustracija
03.05.2022.
u 13:18
Od ospica je 1964. u Hrvatskoj umrlo 30 djece. Nakon što je cjepivo 1968. uvedeno u kalendar, umrlo ih je osmero
Pogledaj originalni članak

U nekoliko su navrata posljednjih desetak godina u Hrvatskoj izbijale manje epidemije ospica. Virus ospica uvezen je iz neke od susjednih zemalja i brzo se proširio na kontakte zaražene osobe, ali su se istodobno slučajevi oboljelih javljali i kod osoba koje uopće nisu bile u kontaktu s oboljelim. Manje epidemije bilježile su se i u Njemačkoj, Austriji..., a oboljeli bi uredno bile necijepljeni ili bi njihov cijepni status bio nepoznat.

Internet je roditelje preplavio morem informacija od kojih je teško razlučiti točne od iskrivljenih, polovičnih ili posve netočnih. Takva su kolebanja i vjerovanja u teorije zavjere dovodila do prilično raširenog odbijanja cijepljenja djece, koje su u pojedinim generacijama dovodile do frapantno niske cijepljenosti. U nekim županijama razine cijepnog obuhvata jedva bi prelazile 40 posto. Svaki bi put kod takvih grupiranja nadležna epidemiološka služba pojačano radila na terenu i svaki je put taj terenski rad epidemiologa nekako ipak spasio stvar pa ne bi došlo do većeg širenja zaraze.

Naravno, ključno je uvijek što je ipak velika većina populacije cijepljena. No toga možda samoproglašeni protivnici cijepljenja i nisu svjesni. Što kažu kad čuju kako je daleke 1964. godine od ospica u Hrvatskoj umrlo tridesetero djece, od 14.866 oboljelih te godine? Nakon što je cjepivo 1968. uvedeno u kalendar cijepljenja, umrlo ih je osmero. Naš cijenjeni znanstvenik Luka Čičin Šain nedavno je podsjetio kako je od zaušnjaka, infekcije koja može uzrokovati sterilitet, nekoć obolijevalo više od 10 tisuća djece godišnje, dok se nakon uvođenja cjepiva ta bolest više ne pojavljuje. Kod ponovne pojave zaraznih bolesti poput ospica ili hripavca i neki su se liječnici na prvu zbunili jer u svojoj se karijeri s tom navodno iskorijenjenom bolesti nisu nikad prije susreli.

Dakle, kolektivno smo zaboravili koje su nas bolesti ugrožavale pa im se vraćamo. Takvo nelogično ponašanje govori o niskoj razini zdravstvene pismenosti. Njoj svakako nije pridonio samo internet već i politike obilježene korupcijom i profitom umjesto na prvom mjestu javnim zdravljem i dobrobiti građana, što je uvelike poljulalo povjerenje čak i u znanost pa je veliki izazov sada tu zdravstvenu pismenost podići.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
15:15 03.05.2022.

Veterinar Fuchs!