Još su dva dana preostala do zadnjeg roka u kojem stranke koje se žele natjecati na euroizborima u svibnju Državnom izbornom povjerenstvu mogu dostaviti liste kandidata. Liste od kojih se očekuje najviše, HDZ-ova i SDP-ova, već su objavljene, a ankete procjenjuju da će zajedno osvojiti dvije trećine hrvatskih mandata u Europskom parlamentu, pri čemu HDZ kao cilj postavlja najmanje pet, a SDP tri mandata, koliko su osvojili i na izborima 2014. godine. Ostalim strankama preostaje da se izbore za maksimalno četiri mandata, a hoće li ih biti i toliko ovisit će prije svega o odzivu birača, koji je prije pet godina iznosio siromašnih 25 posto. Iziđe li i sada na izbore samo četvrtina birača, jasno je da će na mandate pouzdano moći računati isključivo oni sa snažnom stranačkom aparaturom.
Biti ili ne biti za SDP
Da su toga svjesni i u HDZ-u pokazuje netom objavljena lista na kojoj su pozicije zauzeli redom mladi ljudi odani šefu stranke Andreju Plenkoviću, a političkih “teškaša” kakvi su se mogli vidjeti na HDZ-ovoj listi prije pet godina sada nema. Kada se usporedi Plenkovićeva lista s onom koja se slagala u vrijeme Karamarka, a na kojoj su bili Plenković, Stier, I. Maletić, M. Petir..., vidljiv je deficit. Doduše, HDZ je tada bio u oporbi, pa je lista sastavljena tako da privuče što više birača, ali i da se tada nepoželjne Plenkovića i Stiera pošalje preko granice. Plenković je sada na vlasti i očito računa na bezuvjetnu podršku HDZ-ovih birača.
Iako je lista dobila jednoglasnu potporu na Predsjedništvu stranke, među HDZ-ovcima je negativno odjeknula Plenkovićeva poruka da ta lista pokazuje kako radom i zalaganjem mladi ljudi mogu doći do krupne političke odgovornosti, kada se zna da je 29-godišnji Karlo Ressler ipak posinak vječnog HDZ-ovca Vladimira Šeksa, što mu je bila odskočna daska da uopće postane Plenkovićev bruxelleski asistent.
Slično je i s drugim mladima na listi. Svi su oni karijere gradili oslanjajući se na stranku, koja im je osiguravala vrhunske sinekure. Domagoj Maroević je, primjerice, s pozicije tajnika splitskog HDZ-a imenovan ravnateljem županijske Lučke uprave. Zanimljiv je i izbor Stjepana Ribića, šefa Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje. Da on bude na listi navodno je inzistirao sam Plenković, no čim je lista potvrđena, u stranci su komentirali kako Ribić ne samo da ne može privući birače, nego da će ih odbiti. Da je tomu tako uskoro je pokazala i snimka iz kampanje 2014. godine na kojoj Ribić kao kandidat HDSSB-a vrlo grlato poziva birače da se usprotive HDZ-u “koji je pokrao Hrvatsku”. Iz tako skrojene liste čini se da Plenković preko euroliste vodi kadrovsku politiku i čisti stranku jer smatra da će birači podržati HDZ tko god bio na listi.
Temelj za toliku samouvjerenost šefa najjače vladajuće stranke dobrim dijelom treba tražiti u slabašnoj oporbi. Ovi izbori su biti ili ne biti za SDP, izmrcvaren unutarnjim podjelama i ogromnim padom rejtinga. Stranka si je kao cilj zadala osvajanje triju mandata, kao i na prošlim izborima, no rezultati koje je postigla na izvanrednim izborima u, primjerice, Vrgorcu ili Ličko-senjskoj županiji ne ulijevaju previše povjerenja u realnost tog plana. Davor Bernardić je zato, unatoč svim unutarstranačkim nesuglasicama, listom pokušao pokazati jedinstvo stranke. Sam je odbio staviti se na prvo mjesto, svjestan da bi ga u broju preferencijskih glasova mnogi pretekli, što bi za njega značilo dodatno poniženje.
Na prvome mjestu tako je završio provjereni kadar Tonino Picula, koji je i na prošlim izborima dobio najviše preferencijskih glasova, dijelom i zato što je u to doba bio u sukobu s tadašnjim predsjednikom stranke Zoranom Milanovićem. Slijede ga Biljana Borzan i Predrag Matić, koji je za te izbore imenu i formalno dodao nadimak Fred, ne bi li bio prepoznatljiviji biračima, što će reći da namjerava voditi personalnu kampanju. Isto već čini i Gordan Maras, nezadovoljan sedmim mjestom koje mu je dodijelila stranka, a preferencijske glasove s posljednjeg, 12. mjesta lovit će Ranko Ostojić. Naravno, pod uvjetom da zbog odgode Brexita ne ispadne s liste.
“Jedina brana fašizaciji”
Padom SDP-ova rejtinga na ljevici se otvorio prostor koji su mnogi pohrlili popuniti, pri čemu na dio “otpalih” SDP-ovih mandata vjerojatno može računati Živi zid, kojem ankete predviđaju čak dva mandata u Bruxellesu. Među strankama lijevog centra i ljevice, ankete najveće šanse zasad daju Amsterdamskoj koaliciji. Na zadnje i predzadnje mjesto liste strateški su raspoređeni predsjednici HSS-a i GLAS-a, Krešo Beljak i Anka Mrak Taritaš. Listu predvodi istarski župan, IDS-ovac Valter Flego, a upravo IDS i njegova uloga u propasti pulskoga brodogradilišta mogli bi biti uteg oko nogu te koalicije. Na sve optužbe iz Amsterdamske zasad uzvraćaju “mantrom” da su upravo oni jedina prava brana “fašizaciji i orbanizaciji” Hrvatske koju gura HDZ, no i taj su argument u međuvremenu doveli u pitanje koaliranjem HSS-a i HSU-a s HDZ-om i HSP AS-om na netom održanim izborima u Lici.
Slabosti HDZ-ove liste nadaju se iskoristiti druge stranke na desnom centru i desnici, a prema anketama, najviše šanse ima Most nezavisnih lista. On je javnosti ponudio prilično izbalansiranu listu, s ljudima iz svih krajeva Hrvatske i različitih područja djelovanja, a na samom predstavljanju liste pohvalio se činjenicom da je njihova kandidata Ivana Prskala podržao koordinator referendumske inicijative Narod odlučuje Zvonimir Troskot, čime su jasno dali do znanja na čije glasove računaju. Dodatnu težinu listi daje predsjednik stranke Božo Petrov na njezinu čelu, iako već najavljuje da neće u Bruxelles, a s posljednjeg mjesta preferencijske glasove lovi Miro Bulj. Što se tiče desnijih stranaka, njihove izborne šanse umanjila je činjenica da nisu uspjele naći zajednički jezik pa će Hrast i Konzervativci okupljeni u Hrvatske suvereniste na izbore u jednoj, a Nezavisni za Hrvatsku i HSP, koji još nisu predstavili listu, u drugoj koaliciji.
Most predstavio program za izbore Europskog parlamenta
Predstavljamo liste:
HDZ
Karlo Ressler
Dubravka Šuica
Tomislav Sokol
Željana Zovko
Sunčana Glavak
Marijana Balić
Goran Pauk
Nikolina Brnjac
Stjepan Ribić
Domagoj Maroević
Danijel Marušić
Stjepan Adanić
SDP
Tonino Picula
Biljana Borzan
Predrag Matić
Romana Jerković
Joško Klisović
Ivana Posavec-Krivec
Gordan Maras
Barbara Antolić-Vupora
Mladen Novak
Sanja Radolović
Mirela Holy
Ranko Ostojić
MOST
Božo Petrov
Sonja Čikotić
Ivan Prskalo
Ines Strenja
Ružica Vukovac
Robert Podolnjak
Ljubica Ambrušec
Nizar Shoukry
Ivan Bekavac
Mato Tomljanović
Ivan Matić
Miro Bulj
ŽIVI ZID
Tihomir Lukanić
Dolores Schauer
Dominik Vuletić
Goranka Dorotić
Branimir Bunjac
Nikolina Budimir
Ivana Delaš
Dinko Štimac
Igor Markešić
Maja Očko-Šunjić
Zvonko Šegvić
Ivan Vilibor Sinčić
AMSTERDAMSKA KOALICIJA
Valter Flego (IDS)
Jozo Radoš (GLAS)
Zoran Bahtijarević (HSS, nezavisni)
Silvano Hrelja (HSU)
Tea Mičić Badurina (PGS)
Marina Gradišer (Demokrati)
Diana Topčić-Rosenberg (GLAS)
Damir Novotny (HSS)
Mira Morović (Hrvatski laburisti)
Damir Jurić (Nezavisni)
Krešo Beljak (HSS)
Anka Mrak Taritaš (GLAS)
HNS
Matija Posavec
Tome Antičić (nezavisni)
Ivana Nikolić-Popović (nezavisna)
Ruža Kovačević-Bilić
Davor Nađi
Nataša Gabričević
Habib Tahiri
Kristina Bulešić
Alen Leverić
Morana Jokić
Tomislav Stojak
Stjepan Čuraj
START
Dalija Orešković
Bojan Glavašević (nezavisni)
Nicole Kwiatkowski
Duje Prkut
Branka Lukačević-Gregić
Tomislav Žagar (nezavisni)
Marina Pavković
Pero Mrnarević
Lejla Šehić-Relić (nezavisna)
Tonći Talaja
Igor Vlajnić
Nebojša Biškup
MOŽEMO - NOVA LJEVICA - ORAH
Tomislav Tomašević (Možemo)
Rada Borić (Nova ljevica)
Zorislav Antun Petrović (ORaH)
Sandra Benčić (Možemo)
Ana Marija Simić (Možemo)
Dubravko Lepušić (Nova ljevica)
Karmela Romić (ORaH)
Nebojša Zelić (Možemo)
Nadežda Čačinović (Nova ljevica)
Mladen Sudar (ORaH)
Atana Grbić-Martinović (ORaH)
Dragan Markovina (Nova ljevica)
HDS
Zoran Jukić
Toni Turčinov
Vjekoslav Indir
Miljenko Cmrečak
Marija Crnić-Martinović
Nada John
Igor Vojković
Sanja Jurić
Ivana Djedović
Tatjana Jakšić
Milica Đurđić
Dajana Šehić
BANDIĆ MILAN 365
Martina Bienenfeld
Hrvoje Burić
Irena Cajner-Mraović
Veljko Đorđević
Ljubo Jurčić
Jozo Milićević
Marijo Možnik
Jelena Pavičić-Vukičević
Krešimir Rogina
Gordana Rusak
Davor Štern
Ana Vlahov
HRVATSKI SUVERENISTI
Ruža Tomašić
Ladislav Ilčić
Ante Žoni Maksan
Željko Sačić
Pero Kovačević
Bernardica Juretić-Rožman
Jure Vujić
Kristina Gogić
Tomislav Sunić
Ivana Pavlić
Predrag Peđa Mišić
Hrvoje Zekanović
To je Puljicka gledala u talog kave.