Tko je Dražen Jelenić

HDZ-ov prijedlog novog glavnog državnog odvjetnika ponovno je “proslavio” čazmanskog konobara Ivana J. koji se tog petka 14. rujna 2012. dok je Dražen Jelenić očito preopušteno ručao u restoranu “Boban” u središtu Zagreba, krađom njegove aktovke upisao u medijsku biografiju nasljednika Dinka Cvitana.

Uz bankovne kartice, novčanik s 2200 kuna, dokumente, ključeve stana, odnio je i Jelenićev službeni laptop s USB-om koji je policija pronašla u zadnji tren. Naime, laptop je bio kod “eksperta” koji je pokušavao provaliti zaporku na računalu tadašnjeg zamjenika glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, zaduženog za gospodarski kriminal. Konobar nije imao pojma koga je okrao, te da će dobiti medijsku pozornost prvo kad je u prosincu 2012. osuđen na godinu dana zatvora, te ponovno sada.

I supruga je tužiteljica

Dražen Jelenić, rođen 1966., “dijete” je Državnog odvjetništva i u tom sustavu pliva kao riba. Nakon što je 1992. završio Pravni fakultet u Zagrebu, zapošljava se kao vježbenik u Službi državnog knjigovodstva pa u Županijskom državnom odvjetništvu, a kao zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu stupio je na dužnost 18. ožujka 1997. Od 2003. do 2008. radi u USKOK-u kao Cvitanov zamjenik i voditelj Odjela za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage. Od 2008. do 2011. bio je zagrebački županijski državni odvjetnik (kad je njegova supruga Ines Horvat Jelenić tražila trajni premještaj u tužilaštvo u Veliku Goricu), a zatim postaje zamjenik Mladena Bajića, a potom i prvi Cvitanov zamjenik.

Slučaj otmice

Jelenić je predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća koje imenuje državne odvjetnike i odlučuje o njihovoj odgovornosti. Na čelu je i izaslanstva RH u GRECO-u, antikorupcijskom tijelu Vijeća Europe. Bio je član peteročlanog tima koji je uime GRECO-a 2015. bio u radnom posjetu Armeniji. Član je i Upravnog vijeća Pravosudne akademije te Savjeta za praćenje provedbe Strategije reforme pravosuđa, Savjeta za sprječavanje korupcije i Povjerenstva za provođenje pravosudnih ispita. U Državnoj školi za državne odvjetnike lani u svibnju držao je predavanje “Nedostaci u sačinjavanju činjeničnog opisa optužnice”. Sudjelovao je u pripremi priručnika za rad državnih odvjetnika. Član je radnih skupina Ministarstva pravosuđa za izradu zakona i Strategije suzbijanja korupcije, a bio je i u pregovaračkom timu za 23. poglavlje pri pristupanju u EU (radna skupina za financijski nadzor). Bio je i član radne skupine Ministarstva uprave za novi zakon o sprječavanju sukoba interesa. Zajedno s čelnikom GRECO-a Marinom Mrčelom sudjelovao je nedavno na okruglom stolu koji je u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije organizirala Documenta – centar za suočavanje s prošlošću.

Energično protiv korupcije

– Građani mogu biti nezadovoljni hrvatskim pravosuđem, ali ono je odraz društva u kojem živimo i kako cijelo društvo napreduje, tako napreduje i pravosuđe – istaknuo je Jelenić na tom okruglom stolu organiziranom početkom travnja.

– Što se tiče pravosuđa, radi se puno, ima se vizija, no, nažalost, nije ispunjena jedna od važnih preporuka GRECO-a – povećanje kvalitete komunikacije pravosuđa prema javnosti koja će pokazati ono što je dobro, a ima toga jako puno – rekao je Jelenić.

Jelenić je 2005. na skupu Antikorupcijske mreže za tranzicijske ekonomije govorio o hrvatskom iskustvu u borbi s korupcijom putem USKOK-a. U svom je predavanju tada govorio o tomu kako su u godinama uoči osnutka USKOK-a (potkraj 2001.) sve do 1999. godine čak i najviši policijski dužnosnici često javno govorili da u Hrvatskoj nema organiziranog kriminala. Međutim, činjenice i javno mišljenje govorili su posve suprotno. Korupcija i organizirani kriminal usko su povezani i ugrožavaju temeljne vrijednosti društva i zahtijevaju energičnu i učinkovitu reakciju, govorio je Jelenić te predavanje završio s motom USKOK-a “Aquila non capit muscas” (Orao ne lovi muhe), a nadajmo se da će ta latinska izreka biti i njegova vodilja na čelu DORH-a.