Visoki ruski vojni zapovjednik Igor Anatoljevič Kirilov izgubio je život u eksploziji koja se dogodila u Moskvi 17. prosinca 2024. godine. Kirilov je bio na čelu ruskih snaga za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu, a njegova smrt dodatno je zaoštrila već napete odnose između Rusije i Ukrajine. Prema izvješću ruskog Istražnog odbora, Kirilov i njegov pomoćnik poginuli su u eksploziji ispred stambene zgrade u moskovskoj četvrti Rjazanski prospekt, približno 7 kilometara jugoistočno od Kremlja. Eksplozivna naprava, koja je bila skrivena u električnom skuteru, izazvala je snažnu detonaciju koja je prouzročila značajna oštećenja okolnog područja. Na mjestu događaja vidljiva su bila teška oštećenja ulaza u zgradu, dok su se na zidovima jasno ocrtavali tragovi eksplozije. Udarni val razbio je prozore na prva četiri kata zgrade, a nekoliko parkiranih automobila pretrpjelo je znatna oštećenja.
Igor Kirilov rođen je 13. srpnja 1970. godine u gradu Kostromi. Njegova vojna karijera započela je 1987. godine u oružanim snagama SSSR-a, gdje je pokazao izniman talent i predanost. Nakon što je 1991. godine s počastima diplomirao na Višoj vojnoj komandnoj školi za kemijsku obranu u Kostromi, svoje prve godine službe proveo je kao zapovjednik voda u Zapadnoj skupini snaga do 1994. godine. Njegov profesionalni put obilježen je kontinuiranim napredovanjem i impresivnim postignućima u vojnoj karijeri. Od 1995. godine Kirilov je sustavno gradio svoju reputaciju kroz niz sve odgovornijih zapovjednih pozicija. Započeo je kao zapovjednik satnije, gdje je pokazao iznimne liderske sposobnosti i duboko razumijevanje taktičkih operacija. Njegov talent i predanost nisu prošli nezapaženo, što je rezultiralo brzim napredovanjem kroz vojne redove.
S vremenom, Kirilov je preuzeo složenije uloge, uključujući zapovjedništvo nad većim vojnim formacijama. Vrhunac ovog dijela njegove karijere bilo je imenovanje zapovjednikom zasebne brigade za radiološku, kemijsku i biološku zaštitu. U ovoj ulozi, Kirilov je bio odgovoran za koordinaciju i provedbu složenih operacija vezanih uz obranu od nekonvencionalnih prijetnji, demonstrirajući pritom izvanredne organizacijske i strateške vještine.
Njegova posvećenost kontinuiranom obrazovanju i usavršavanju kulminirala je 2007. godine uspješnim završetkom prestižne vojne akademije za NBC (nuklearnu, biološku i kemijsku) obranu. Ovo postignuće nije samo produbilo njegovo stručno znanje, već mu je i otvorilo vrata prema najvišim ešalonima ruskog vojnog establišmenta. Nedugo nakon diplomiranja, Kirilov je preuzeo niz značajnih položaja u Uredu načelnika ruskih NBC zaštitnih snaga, gdje je imao ključnu ulogu u oblikovanju strategije i politike vezane uz nacionalnu sigurnost u domeni NBC obrane.
Kontroverzna uloga u ukrajinskom sukobu
Kirilovljevo ime postalo je predmet značajnih međunarodnih kontroverzija zbog njegove uloge u rusko-ukrajinskom sukobu. Njegova vojna karijera, koja je do tada bila obilježena uspjesima i napredovanjem, našla se pod povećalom svjetske javnosti zbog ozbiljnih optužbi za kršenje međunarodnog ratnog prava. U listopadu 2024. godine Velika Britanija poduzela je odlučan korak uvodeći mu sankcije zbog navodnog korištenja zabranjenih kemijskih sredstava u Ukrajini. Ova odluka nije bila donesena olako, već je bila rezultat dugotrajnog prikupljanja dokaza i detaljne analize situacije na terenu.
Posebno je istaknut slučaj upotrebe kloropikrina, zloglasnog otrovnog bojnog plina koji prouzročuje teške ozljede dišnog sustava. Ovaj kemijski agens, zabranjen međunarodnim konvencijama zbog svoje izuzetne toksičnosti i nehumanog djelovanja, navodno je korišten u nekoliko navrata tijekom sukoba, ostavljajući za sobom strašne posljedice među civilnim stanovništvom. Svjedočanstva preživjelih i medicinski izvještaji s terena pružili su uznemirujuću sliku o razmjerima i ozbiljnosti ovih napada.
Situacija je dodatno eskalirala samo dan prije Kirilovljeve smrti, kada je ukrajinsko tužiteljstvo podiglo protiv njega optužnicu u odsutnosti zbog korištenja zabranjenog kemijskog oružja. Ova pravna akcija predstavljala je kulminaciju višemjesečne istrage i prikupljanja dokaza, uključujući svjedočanstva očevidaca, forenzičke analize i obavještajne podatke. Optužnica je detaljno opisivala navodnu Kirilovljevu ulogu u planiranju i izvršenju napada kemijskim oružjem, ističući njegovu poziciju kao ključnog donositelja odluka u lancu zapovijedanja. Ove ozbiljne optužbe i sankcije nisu samo bacile sjenu na Kirilovljevu vojnu karijeru, već su i dodatno produbile jaz između Rusije i međunarodne zajednice. Diplomatski odnosi, već narušeni zbog dugotrajnog sukoba, našli su se pred novim izazovima, dok su pozivi za pravdom i odgovornošću postajali sve glasniji na međunarodnoj sceni.
Značaj za međunarodne odnose
Smrt general-pukovnika Kirilova dolazi u trenutku iznimno napetih odnosa između Rusije i Zapada. Njegov položaj zapovjednika strateški važnih snaga za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu činio ga je ključnom figurom u ruskoj vojnoj hijerarhiji. Njegove su postrojbe imale vitalno važnu ulogu u zaštiti od radioloških, kemijskih i bioloških prijetnji, što njegov položaj čini posebno osjetljivim u kontekstu trenutačnih geopolitičkih napetosti. Ruske vlasti pokrenule su opsežnu istragu o okolnostima eksplozije, dok međunarodna zajednica s posebnom pozornošću prati razvoj situacije. Ovaj tragični događaj dodatno komplicira već složene diplomatske odnose i sigurnosnu situaciju u regiji.
GALERIJA Luda divovska konstrukcija za zaustavljanje Putinove vojske: Izgradila je nova vojna velesila, stoji 27 milijardi
Nije to "sukob s Ukrajinom" nego agresija na Ukrajinu. Agresor je Rusija.