Tko je moćni ministar financija u sjeni Angele Merkel?

Sretnete li ga na hodniku zgrade Vijeća Europske unije u Bruxellesu, lako ćete pogriješiti i pomisliti: ovo je najbespomoćniji čovjek u zgradi. U svome kretanju ovisan je o drugima. No, vidite li ga u sobi u kojoj zasjeda Eurogrupa, trenutno najmoćnije radno tijelo u Vijeću EU koje odlučuje o temama u rasponu od zatvaranja banaka i zamrzavanja privatnih računa u problematičnim državama do uspona ili pada euro zone kao takve, brzo ćete uvidjeti: ovo nije najbespomoćniji, nego najmoćniji čovjek. Nije on ovisan o drugima, nego drugi o njemu. On je Wolfgang Schäuble, njemački ministar financija od 2009., čovjek koji je, uz kancelarku Angelu Merkel, oblikovao čitavu politiku štednje kojom se Europa pokušava obraniti od dužničke krize.

Kohlov Sizif

Prikovan za invalidska kolica nakon što je preživio pokušaj atentata 1990., on je političar koji je osobno vodio pregovore o ujedinjenju Njemačke i stavio svoj potpis na ugovor o ujedinjenju, ostao upamćen po emotivnom govoru kojim je pridobio mnoge sunarodnjake na prihvaćanje preseljenja institucija glavnog grada iz Bonna u Berlin, obnašao dužnost ministra unutarnjih poslova u eri globalnog terorizma, a sada vodi Njemačku (a s njome u velikoj mjeri i Europu) kroz egzistencijalnu krizu euro zone. Ako Grčka ovih dana bude prisiljena izići iz euro zone, izići će među ostalim zahvaljujući i Schäubleovu djelovanju. On je prvi koji ne dopušta razgovore o otpisu dijela grčkog duga, što je glavni zahtjev Alexisa Tsiprasa i njegova radikalno lijevog pokreta Syriza od dolaska na vlast u Grčkoj prije pola godine. U utorak ovoga tjedna, dok je ulazio na sastanak Eurogrupe, na novinarsko pitanje hoće li biti "šišanja" grčkog duga samo se trznuo u svom stolcu i hladno, rezolutno procijedio: – Svatko tko poznaje temeljne ugovore EU zna da je otpis duga zabranjen u "bailoutu" – rekao je Schäuble, upotrijebivši englesku riječ za program pomoći.

Proteklog tjedna, uoči referenduma u Grčkoj, ulice Atene i drugih grčkih gradova bile su oblijepljene plakatima s njegovim likom i porukom "pet godina on je sisao vašu krv, sad mu recite ne". I Grci su na referendumu zaista rekli "ne". U Njemačkoj, međutim, Schäuble po prvi put u anketama uživa veće povjerenje birača nego kancelarka Merkel. Prošloga tjedna, na zatvorenom sastanku kluba zastupnika CDU/CSU u njemačkom Bundestagu, tijekom rasprave o situaciji u Grčkoj nakon Schäubleova govora čuo se pljesak, a nakon kancelarkina govora prigušeno gunđanje. Merkel je sklonija tome da napravi novi ustupak Grcima, samo da ih zadrži u euro zoni, dok je Schäuble i danas, kao i u nekoliko navrata prijašnjih godina, sklon tome da svoje vrijeme, energiju i novac njemačkih poreznih obveznika usmjeri na organiziranje što bezbolnijeg grčkog izlaska, a ne ostanka u euro zoni.

– On ostaje dosljedan u svom uvjerenju da Grčka mora izaći iz euro zone, što uostalom već godinama i govori. Ali, na kraju će učiniti što god kancelarka Merkel odluči – kaže nam Hans-Peter Schütz, njemački novinar i autor knjige o Wolfgangu Schäubleu, s kojim smo razgovarali u četvrtak. – No, do tog trenutka, dok ona ne donese svoju konačnu odluku, on će učiniti apsolutno sve što je u njegovoj moći da se izbori za svoj stav i za to da njegovo mišljenje na kraju bude njezina konačna odluka – dodaje Schütz.

Angelu Merkel i Wolfganga Schäublea povezuje neka čudna linija koja je bila i tanja i deblja, išla i gore i dolje, ali još joj se ne nazire kraj. Schäuble je ušao u Bundestag 1972., a za kancelara Helmuta Kohla počeo je raditi 1984. kao šef kancelarova ureda. Kohl je 1997. govorio da će upravo Schäuble biti njegov nasljednik.

– Činio je nevjerojatne stvari za Kohla, čak je govorio da je on Kohlov Sizif – kaže Hans-Peter Schütz. Ali Kohl nije želio odstupiti sve dok nije izgubio izbore 1998., kada Schäuble preuzima stranku CDU, no nekoliko mjeseci kasnije izbija afera oko izdašnih i netransparentnih donacija koje je stranka primala za vrijeme Kohlove vladavine. Kohl je odbijao razjasniti optužbe, na udaru je ostao Schäuble kao novi predsjednik stranke i Kohlov stari suradnik, a Schäubleova prva suradnica, glavna tajnica stranke Angela Merkel, uočila je priliku, zgrabila je, zabila nož u leđa i Kohlu i Schäubleu... I preuzela stranku, a na sljedećim izborima 2005. i državu.

Schäuble se u toj epizodi zakleo da više nikad neće privatno prozboriti ni riječi s Helmutom Kohlom. U tome je ostao dosljedan do danas. S Merkel je nastavio i razgovarati i surađivati.

– Ali on i Merkel nisu prijatelji – kaže autor Schäubleove biografije Hans-Peter Schütz. – On je užasno dosljedan, ali iznad te dosljednosti je princip lojalnosti. Duboko je uvjeren da bez lojalnosti nije moguće političko djelovanje. Ne mislim pritom nužno na lojalnost osobi, nego na lojalnost ideji, lojalnost projektu – dodaje Schütz.

Mogao je biti kancelar, ali mogao je biti i predsjednik Njemačke, no nije to postao opet zahvaljujući nemilosti Angele Merkel. U ožujku 2004. stranka ga je nagovarala da postane predsjednik, Hans-Peter Schütz tvrdi da mu je to nudila osobno Merkel i da ga je nagovarala na to, ali je na kraju učinila sve da Schäuble ne bude izabran.

– On nije želio biti predsjednik i laknulo mu je kad je shvatio da neće biti predsjednik, ali je ipak to doživio kao izdaju – objašnjava Schütz. No, kad je jurišala na mjesto kancelarke na izborima 2005., Merkel je uključila Schäublea najprije u svoju "vladu u sjeni", a zatim i u stvarnu vladu. Dobio je mjesto ministra unutarnjih poslova. Tu je dužnost posljednji put obnašao od 1989. do 1991. i na toj dužnosti dogodio se najdramatičniji trenutak njegova života. Samo devet dana nakon ujedinjenja Njemačke, 12. listopada 1990. duševno poremećen čovjek pucao je na Schäublea na političkom skupu u jednom restoranu-pivnici u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. Schäuble je preživio, ali je ostao nepokretan ispod struka. Političar u njemu ostao je, međutim, neokrznut. Hans-Peter Schütz, koji je dobro upoznao i Schäublea i njegovu obitelj, kaže da je Schäubleova supruga Ingeborg drugog dana nakon pokušaja atentata čitala naglas novine uz bolesnički krevet. – On je ovisan o politici. Nakon atentata, supruga ga je molila da se prestane baviti politikom, ali on joj je rekao: "Ne mogu bez politike". To je bila njegova prva odluka u invalidskim kolicima – kaže nam Schütz.

Neukusni grčki plakati

U siječnju 1997., naslovnica uglednog njemačkog magazina Stern prikazivala je Schäublea na invalidskom biciklu i naslovom "Bogalj kao kancelar? Da, to je pitanje koje čovjek mora postaviti".

– Sasvim je ok da se postavlja takvo pitanje. Ako ste spremni kandidirati se za javnu dužnost, morate također biti spremni prihvatiti raspravu o sebi – rekao je Schäuble u razgovoru za tjednik Der Spiegel, prisjećajući se stare Sternove naslovnice. Nije poznato kako je osobno doživio plakate koji su niknuli uoči prošlotjednog referenduma u Grčkoj, je li i to prihvatio kao nešto što je "sasvim ok".

– Ti plakati iz grčke kampanje su jako neukusna stvar, ali Schäuble je iznad svega toga. On je snažan političar i s dugogodišnjim političkim iskustvom vjerojatno je naviknut na to da se katkad znaju voditi i neukusne negativne kampanje koje ciljaju na osobu – kaže Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu iz redova SPD-a, stranke lijevog centra koja je trenutno u velikoj koaliciji sa strankama desnog centra CDU/CSU. Njemački parlamentarac hrvatskog podrijetla smatra Schäublea "jednim od najiskusnijih kolega u Bundestagu i vladi".

– Iz poštovanja prema njegovu dugoročnom radu, mislim da je on jedna od ključnih osoba njemačke, ali i europske politike – kaže Juratović.

U europskoj politici ostavlja traga još od svog rada na ujedinjenju Njemačke, ali i od 1994., kada počinje zagovarati stvaranje monetarne unije. Ideja mu je bila da takvu uniju stvore najprije one zemlje koje su najpredanije integraciji – Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Drugim riječima, da "čvrsta jezgra" zemalja krene u dublje političko povezivanje, praktički prema federaciji, a da ostale članice EU koje žele ići sporijim ritmom ostanu u drugoj, sporijoj brzini. Zalagao se i za to da se odluke unutar EU ne donose uvijek jednoglasno, već većinom glasova, što je otvorilo niz područja na kojima danas članice EU ne mogu tako lako zaustaviti neku odluku koja im se ne sviđa jer nemaju veto pri glasovanju.

– On je od najmanjih nogu uvjereni Europejac. To su vrijednosti kojima ga je otac naučio. Odrastao je na njemačko-francuskoj granici. I svjedočio je još u djetinjstvu tome kako ideja Europe ima pozitivan učinak na njegovo neposredno okruženje – kaže Hans-Peter Schütz. – Tako da budite uvjereni da on neće raditi ništa što je protivno dobrobiti Europe – dodaje.

Schäuble vjeruje da je sve što je dobro za Europu dobro za Njemačku. No, neki od danas vidljivih strukturnih problema u euro zoni upravo proizlaze iz činjenice da ono što Nijemci misle da je dobro za Europu (pa onda i za njih) nije isto ono što, primjerice, Grci misle da je dobro za Europu. U ovom trenutku Grci su nezaustavljiva sila, a Schäuble nepokretni predmet. Jedno vječito paradoksalno pitanje – što se dogodi kad se nezaustavljiva sila susretne s nepokretnim predmetom – možda dobije odgovor u praksi. Logika kaže da ne može postojati oboje: ako je sila nezaustavljiva onda predmet neće ostati nepokretan, a ako je predmet nepokretan onda se sila ne može smatrati nezaustavljivom. Mogu li u euro zoni preživjeti i Schäuble i Tsipras?

>>Večernji neslužbeno vidio nacrt zaključaka Eurogrupe, evo što je napisano

>>Vučić i Merkel u Beogradu: Srbija nije kao Grčka, ona ne ide najlakšim putem