Najstarija knjiga u kojoj je matematika predstavljena sustavno ona je koju je napisao Euklid, najpoznatiji matematičar grčko-rimske antike. Njegova rasprava o geometriji nazvana Elementi smjestila ga je u red najvećih. Iako je napisao brojna djela, sačuvani su tek Elementi koji govore o geometriji kao znanosti o prostoru, Data koja govori o uvjetima zadavanja nekog matematičkog objekta, Optika s teorijom perspektive. O njegovom se životu ne zna mnogo. Prema Proclusu, grčkom filozofu, Euklid je predavao u Aleksandriji u vrijeme Ptolomeja I. koji je vladao Egiptom.
Do danas je ostalo nepoznato je li Euklid bio stariji od Arhimeda. Bilo kako bilo, geometrija u to staro doba dominira matematikom pa se i brojevi predočuju geometrijski. Euklid je nastojao da njegova izlaganja budu što deduktivnija pa se i zbog toga njegovi Elementi smatraju najsavršenijim matematičkim djelom sve do modernog doba. U toj su knjizi sadržana sva znanja do kojih su došli i Euklid i njegovi prethodnici i suvremenici, a s vremenom su i dopunjavana.
Posebna je vrijednost knjige činjenica da je u njoj 465 poučaka čiji dokazi i danas vrijede jer je Euklid dobro pazio na pravilno dokazivanje. Euklid je sve svoje dokaze izveo na osnovi nekoliko – ukupno 10 – polaznih pretpostavki (aksioma i postulata) te malog broja definicija. Tako je u matematiku uveo do danas važeće pravilo da se tvrdnje dokazuju deduktivno na osnovi aksioma i definicija te prethodno dokazanih tvrdnji.
Anegdota koju ćete pronaći u bilo kojoj priči o Euklidu govori o njegovu objašnjenju Elemenata Ptolomeju I. "Postoji li lakši način do matematike od proučavanja Elemenata?" pitao je kralj. Euklid je odgovorio: "Ne postoji kraljevski put do geometrije", pokušavajući naglasiti da je matematika ista za sve.