Tko je sljedeći? Revizija spominje Hrkača, Kovača i Družaka

Osim Ivana Penića, predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju početkom 90-ih, za način na koji je prodana zagrebačka Geofizika mogao bi odgovarati još jedan čelni čovjek tog fonda. Zasad nije poznato tko je to, ali Državna revizija u izvještaju o Geofizici navodi još tri šefa fonda koja su mu bila na čelu u trenutku kad su obavljane za reviziju sporne transakcije.

Od države na dar

Jedan od njih je Stipe Hrkač, koji je bio predsjednik fonda od 15. listopada 1998. do 11. veljače 2000., u vrijeme kad je obavljena zanimljiva transakcija dionica Geofizike. Naime, fond je raskinuo ugovor s malim dioničarima i u fond je vraćeno 8457 dionica, a onda je te dionice 1999. prenio Miji Meteru, Nikoli Štefancu i Mati Buljanu, kupcima Geofizike, bez naknade! Riječ je o 9,2% dionica, nominalno vrijednih 845 tisuća DEM, pa je udio trojice vlasnika u Geofizici povećan sa 68,8 na 78 posto.

Svaki od trojice dioničara bez naknade je dobio po 2819 dionica nominalne vrijednosti 281.900 DEM, precizno navode revizori koliki je dar od države stigao velikim dioničarima. Revizori navode i ime Tomislava Družaka, koji je bio predsjednik fonda od 15. siječnja 1997. do 15. listopada 1998., a za njegova mandata, krajem ožujka 1997., napravljena je za reviziju sporna procjena. Naime, Geofizika je prodana za 2 milijuna DEM, radnici su se pobunili jer nisu imali pravo kupnje, sve je završilo na sudu i postignuta je nagodba prema kojoj Geofizika vrijedi 9,2 milijuna DEM, a pravo na uplatu dionica dobivaju i radnici.

Trojici kupaca određeno je 68,8%, vrijedno 6,36 milijuna DEM, ali doplatiti nisu morali ništa jer im država nije vratila onih dva milijuna DEM. U ožujku 1997. procijenjeno je da je u tri godine početnih dva milijuna DEM moglo donijeti dobit od 4,3 milijuna DEM pa kupci nisu morali doplaćivati. Profitna stopa gotovo kao dobitak na lutriji.

Revizori navode i ime Milana Kovača, jednog od nekadašnjih HDZ-ovaca koji se vraćaju u tu stranku, koji je na čelu fonda bio od 7. lipnja 1995., naslijedivši Penića, do 19. prosinca 1996. U kronologiji postupaka fonda vezanih uz Geofiziku nema za Kovača spornih stvari osim što se navodi da je fond trebao kupcima vratiti novac za Geofiziku, što se moglo i za mandata Milana Kovača.

Ukidanje zastare

Prvi slučaj primjene nove odredbe Ustava o nezastarijevanju kriminala u pretvorbi i privatizaciji, nakon što se dio o ratnom profiterstvu primjenjuju u slučaju Sanader, izaziva zanimanje ljudi čije su sudbine bile vezane uz neke od tvrtki kojima se bavila revizija ili Državno odvjetništvo. Nema informacija o tome koje su privatizacije sljedeće na redu...