Tko još mora potvrditi da je Slovenija kompromitirala arbitražu?!

S ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom razgovarali smo o odnosima sa Slovenijom nakon objave dokumenta slovenske tajne službe u kojem se vidi da su aktivno sabotirali arbitražu, o vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske i hrvatskom predsjedanju Vijećem EU.

Je li sada napokon jasno da je slovenska država bila uključena u tešku kompromitaciju arbitražnog postupka? Još je sa snimaka razgovora to bilo očito, a uostalom, i sam je arbitražni sud zaključio da je bilo kršenja postupka. Zašto nikada niste zatražili da se slovenski državni vrh, ma tko bio na vlasti, očituje o svojoj ulozi u varanju u arbitraži?
Aktualni događaji u Sloveniji te javna objava skraćenog Izvješća parlamentarne Komisije za nadzor tajnih službi, dali su nam dodatnu potvrdu ispravnosti svih dosadašnjih hrvatskih stajališta i postupaka. Sada se i javno, u slovenskom službenom dokumentu najviše zakonodavne državne institucije, može pročitati kako je Slovenija svjesno i s namjerom protupravno djelovala od samog početka arbitražnog postupka i tako kompromitirala cijeli taj postupak. Iz toga proizlazi ono o čemu sve ove godine govorimo – arbitraža je nepovratno kompromitirana. Tu je činjenicu sada još potkrijepio i Slovenski parlament. Pa tko još mora potvrditi da je arbitražni sud kompromitiran ako i u zemlji koja tvrdi da nije postoji takvo mišljenje najviših državnih institucija?

Slovenska agenda je ta da Hrvatsku optužuje za kršenje vladavine prava. Predstavlja li ovakvo slovensko ponašanje u međunarodnim odnosima i pri arbitražnim postupcima kršenje vladavine prava? Zašto se onda isti argument, barem ne javno, ne koristi za Sloveniju?
Gledajte, upravo je kod slovenskog postupanja tijekom arbitražnog postupka bila riječ o otvorenom kršenju vladavine prava i međunarodnog prava na međunarodnoj razini, na potrebu čijeg se poštivanja upravo Slovenija u zadnjem razdoblju često poziva pri optužbama na račun Hrvatske zbog neprovođenja za nas nepostojeće arbitražne odluke. Ozbiljne smo susjedne, prijateljske i partnerske zemlje, imamo otvoreno pitanje i u dobroj vjeri krenuli smo u arbitražni postupak – to nije uspjelo, ne zbog naše krivnje, i sada želimo u razdoblju koje je pred nama smireno, uz dobru volju i u pozitivnom ozračju u obje zemlje postići rješenje kojim ćemo moći i produbiti naše dobrosusjedske odnose.

Činjenica jest da je arbitražni sud, na kraju ipak uspio donijeti odluku. Hrvatska je ne prihvaća, no što sada konkretno Hrvatska može napraviti, osim pozivati na bilateralne pregovore i dogovor te ponavljati da je riječ o bilateralom pitanju?
Nakon svega što smo vidjeli uistinu je jedino rješenje hrvatsko-slovenske granice bilateralni put. Tko bolje od Hrvatske i Slovenije može znati što je u interesu naših dviju država i stanovnika osim nas samih? Nepotrebno se troši vrijeme, umjesto da sjednemo za stol i riješimo naša otvorena pitanja koja nas predugo iscrpljuju. Uvjereni smo kako bi bilo puno konstruktivnije, učinkovitije i korisnije za obje države da se ta energija uloži u razgovore i postizanje obostrano prihvatljivog dogovora o granici.

Može se očekivati da Slovenija neće pristati na razgovore prije odluke Suda EU. Za sada ne znamo hoće li sud uopće proglasiti nadležnim za spor, a prvi korak, neobvezujuće mišljenje neovisnog odvjetnika, bit će sljedeći tjedan. Kad se očekuje odluka Suda EU u pitanju nadležnosti?
Teško je predvidjeti kada će Sud EU donijeti odluku o pitanju svoje nadležnosti, a bilo bi od nas i pomalo neodgovorno sugerirati vremenski rok za tako važne odluke. Inače, sporno pitanje između naše dvije države nije europsko, nego međunarodno pravo.

Hrvatska je prošlu Komisiju uspjela uvjeriti da je riječ o bilateralnom sporu. Mnogi kritičari su tu odluku nazvali političkom. Znači li to da Hrvatska zaista ima golem utjecaj kako na prošlu tako i na novu Europsku komisiju?
Očekujemo, kao i do sada, da će Europska komisija biti neutralna i da neće zauzimati strane. Tako je bilo je s prošlim sastavom Europske komisije, na čelu s Jean-Claudeom Junckerom, a uvjeren sam da će tako biti i s njenom novom predsjednicom Ursulom von der Leyen. Stručne službe Komisije su objektivne, odlučuju kvalificirano na temelju detaljnih provjera i analiza.

Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja ima naziv Europa koja je utjecajna, a ključni događaj bit će summit EU – zapadni Balkan. Hoće li Hrvatska podržati Macronov poziv na novu metodologiju pregovaranja ili je sadašnji sistem s mjerilima, mogućnosti ponovnog otvaranja i zatvaranja poglavlja dovoljno kvalitetan?
Promišljanja o metodologiji koja bi eventualno vodila poboljšanju učinkovitosti su legitimna. Međutim, mislim da postojeći okvir ima niz mehanizama koji vrlo specifičnim filtrima nadziru napredak država u bilo kojem od poglavlja. Pritom ne smijemo zaboraviti da brzina pregovora ne ovisi samo o metodologiji nego i o sposobnosti država kandidatkinja da ispune sve potrebne kriterije za članstvo, kao i spremnosti EU da ih prihvati u svoje redove.

Hoće li odluka o neotvaranju pregovora imati sigurnosne posljedice za EU? Francuska državna tajnica za Europu Amelie de Montchalin u Zagrebu je odbacila navode da vakuum otvara put jačanju utjecaja globalnih sila, poput Rusije, Turske ili Kine, kazavši da strani utjecaji postoje i danas, i u zemljama EU, te da proširenje i proces pregovora nije magija zbog koje će ti utjecaji nestati.
Upravo ono što EU nudi i pruža državama jugoistočne Europe za njih je i njihove građane puno bolje, kvalitetnije i atraktivnije od nekih drugih alternativa. Neprestano naglašavamo važnost pozitivnog utjecaja europskih integracija na te države i zbog toga je važno da EU tamo bude snažno prisutan i da se nastavi kredibilna politika proširenja koja je snažan motiv za reforme. Mislim da je Hrvatska jako dobar primjer za to.

Merkel i Macron ponovno surađuju, objavili su i nacrt za novu Europu u kojoj govore i o konferenciji koja je u portfoliju Dubravke Šuice. Kakav EU vidi Hrvatska?
Želimo EU koji je sposoban uspješno se prilagoditi današnjim promjenama i izazovima i koji pritom ima na umu boljitak svojih građana. Ponosni smo da su mnoge odgovorne zadaće upravo u portfelju Dubravke Šuice, posebice jer smatramo da je uključenost građana, nastavak intenzivnog dijaloga i komunikacije s njima, osluškivanje njihovih želja i potreba, primarno načelo kojim se trebamo voditi u svojim promišljanjima o budućnosti EU. Važno je njegovati ideju zajedništva i tijekom predsjedanja, što je Hrvatskoj ujedno i prilika za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.

Je li sve spremno za predsjedanje? Primjerice, nismo još vidjeli da je NSK gotov.
Predsjedanje je pred vratima, još je preostalo mjesec dana do početka preuzimanja kormila Europskom unijom. Osjećam da sve sjeda na svoje mjesto i da smo u zaključnoj fazi s pripremama, a moram priznati da osjećam određeno nestrpljenje i entuzijazam kada razgovaram s kolegicama i kolegama. Spremni smo i motivirani za početak prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, uistinu povijesnog trenutka za Hrvatsku i naše građane. I uređenje dijela Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koji će se koristiti tijekom predsjedanja, u završnoj je fazi. Svojevrsni inauguralni događaj bit će ugošćavanje cjelokupnog sastava novoizabrane Europske komisije u Zagrebu 9. i 10. siječnja.

Kako ćete mjeriti uspjeh predsjedanja? Kad 1. srpnja sljedeće godine predamo palicu Njemačkoj, što bi do tada trebalo biti konkretno napravljeno da predsjedanje ocijenite uspješnim? Dogovoriti otvaranje pregovora, reformirati sustav azila...
Ne postoji formula za mjerenje uspješnosti predsjedanja, a imamo uistinu širok spektar tema kojima ćemo se posvetiti tijekom predsjedanja. Fokusirani smo na naše prioritete, pustimo da prođe predsjedanje pa ćemo onda zaokružiti naše uspjehe.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u predstavljanju izbornog programa navela je da će pronalaženje nestalih u Domovinskom ratu postaviti kao uvjet za daljnji napredak Srbije u pregovorima za ulazak u EU. Taj se uvjet već sad može podvući pod poglavlja 23 i 24 i postavljanje rezervi, što je tehnička riječ za veto. I do sada je Hrvatska imala rezerve koje se doznaju neslužbenim kanalima jer je proces tajan, pri otvaranju nekih poglavlja. Kakvo je sada stanje pregovora, posebice kad je riječ o pitanjima koja se tiču Hrvatske, hibridna jurisdikcija, nestali?
Srbija je do sada otvorila pregovore u 17 od 35 poglavlja, ali ukupna dinamika pristupnog procesa ovisi o napretku u ključnim poglavljima vladavine prava i temeljnih prava 23 i 24. Dakle, Srbija će prije svega morati prvo uložiti velike napore da bi ispunila sva mjerila i kriterije zadane u ta dva poglavlja, uključujući i ona koja spominjete u svojem pitanju, a koja su od ključnog interesa za Hrvatsku. Pristupni proces temelji se na jasnim i dobro poznatim kriterijima. Nema ustupaka ni popusta na tom putu, bit ćemo strogi ali pravedni i to vidimo kao najbolji način za postavljanje temelja budućih boljih odnosa.

Odluka o ulasku u Schengen neće biti donesena za hrvatskog predsjedanja, ali o njoj će se razgovarati na operativnoj razini. Je li slovensko poigravanje s insinuiranjem blokade realna opasnost?
Vjerujem da će se Slovenija ponašati mudro i pametno, jer kamenčić koji imamo u cipelama žulja i Hrvatsku i Sloveniju. Gledajte, ulazak Hrvatske u Schengen u interesu je Slovenije, jer tada hrvatska granica postaje vanjska granica Schengena, a granica između Slovenije i Hrvatske postaje unutarnja granica između dviju zemalja članica schengenskog prostora. Prema tome, ulazak Hrvatske u Schengen najviše će pomoći Sloveniji, a uvjeren sam da tako misli i većina njihovih građana, kao i političara.

Koliko su Francuska, koja širenje uvjetuje reformom azila, Danska i Nizozemska otvorene prema hrvatskoj želji za pridruženje Schengenu?
O tome je još rano govoriti, ovaj predmet još nije došao na raspravu u Vijeće. Važno je zeleno svjetlo Europske komisije, koja je pozitivno ocijenila kontinuirani napredak Hrvatske u ispunjavanju svih schengenskih kriterija, kao i potvrdila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere u području upravljanja vanjskim granicama.

I na kongresu EPP-a u Zagrebu iz BiH dolaze kritike – Šefik Džaferović, potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i člana Predsjedništva BiH, kazao je da “BiH nema niti je ikada imala bilo kakve pretenzije prema susjedima. Od susjeda očekujemo isti odnos prema nama”, aludirajući, očito, na odnos Hrvatske prema BiH.
To su samo neke od nekonstruktivnih izjava koje povremeno dolaze od određenih političkih aktera susjedne i prijateljske BiH. Neprestano ističem da je Hrvatska najveći i najiskreniji zagovornik suverene i samostalne BiH. Nama je u interesu stabilna, demokratska i europska BiH u kojoj su sva tri konstitutivna naroda i svi građani jednakopravni. Uostalom, briga za dobrobit hrvatskog naroda u BiH, na koju smo kao potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma obvezni, dio je želje za dobrobit svih naroda i građana BiH, bez obzira na vjeru i naciju.

Za hrvatskog predsjedanja odlučivat će se o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. S jedne strane tu je proračunska rupa zbog odlaska Britanije, s druge novi prioriteti poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike koji bi se namirili rezanjem nekih tradicionalnih politika poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, na koje Hrvatska računa. Koji bi prijedlog bio prihvatljiv za Hrvatsku? Konkretno, do koje je razine spremna prihvatiti nacionalni udjel sufinanciranja?
Svjesni smo činjenice da jedna velika i razvijena članica izlazi iz članstva, što će se odraziti i na punjenje zajedničkog proračuna EU. Uz to, potrebno je iznaći i sredstva za financiranje novih, suvremenih prioriteta i izazova, poput klimatskih promjena, migracija, financiranja razvoja i istraživanja, digitalizacije, demografskih izazova. Imajući sve to na umu, spremni smo izdvajati i više za europski proračun ako bi se zadržala sadašnja razina financiranja nama iznimno važne kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike. Smatramo da su one preduvjet za naš daljnji strukturni rast i razvoj, kao i osnova za nastavak gospodarske i socijalne konvergencije među državama članicama.

Kako ocjenjujete mandat Kolinde Grabar-Kitarović? Je li joj MVEP bio od pomoći u nekim vanjskopolitičkim inicijativama, poput inicijative Tri mora jer se često moglo čuti da je Vlada u tome ignorira?
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ima čistu vertikalu, biografiju koja je toliko impresivna i u međunarodnim krugovima, o čemu jasno govore i njena postignuća u prvom mandatu. Na temelju toga siguran sam da možemo graditi dalje jedan ozbiljan smjer budućnosti Hrvatske. Što se tiče njenih vanjskopolitičkih inicijativa kojih je bilo puno, svakako da je na najvišim svjetskim razinama prepoznata inicijativa Tri mora. Uspjela je afirmirati Hrvatsku kao relevantnog igrača u međunarodnim odnosima. A uz to je na formalne i neformalne načine uistinu pridonijela prepoznatljivosti i reputaciji Hrvatske u svijetu.

Dugo ste u HDZ-u. Jeste li bili član neke od grupa na Viberu i WhatsAppu čiji su neki od sudionika izbačeni iz HDZ-a? Opravdavate li stegovni postupak protiv njih?
Nisam član navedenih skupina, razmišljanja i mogući drukčiji pogledi na pojedine teme su legitimni i podupirem slobodu izražavanja. No u razgovoru treba držati razinu konstruktivne razmjene mišljenja koja ne prelazi u sfere govora mržnje ili poziva na nasilje. Smatram da se ne smije zloupotrebljavati sloboda govora da bi se vrijeđala ijedna osoba kako u virtualnom tako i u stvarnom svijetu.
Također, ne možete istodobno biti član HDZ-a i agitirati za druge stranke i političare.