Tko prizna, može se nagoditi za kaznu zatvora do 8 godina

Ministarstvo pravosuđa nije moglo dočekati odluku Ustavnog suda o (ne)ustavnosti Zakona o kaznenom postupku (ZKP), nego je pripremilo izmjene ZKP-a te ga razaslalo nadležnim adresama na mišljenje. Dakle, bez obzira na Ustavni sud, ministar pravosuđa Orsat Miljenić najkasnije na jesen izmjene Zakona o kaznenom postupku šalje u zakonodavnu proceduru.

Utjecaj na rad sudova

Glavne promjene odnose se na poboljšanje norme o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom. Oduzimat će se i onda ako tužitelj formalno to ne predloži.

Nadalje, uvodi se mogućnost priznanja djela i sporazumijevanja s tužiteljem o kazni u skraćenom postupku za djela kod kojih prijeti do 8 godina zatvora, a do sada je limit bio 5 godina. Pritom je novost da prihvaćanje krivnje mora pratiti i izjava počinitelja o prihvaćanju prijedloga tužitelja za oduzimanje koristi stečene kriminalom. Važne novosti u ZKP-u odnosit će se i na promjenu nadležnosti sudova, posebice županijskih. Bitan utjecaj na rad sudova imat će činjenica da se samo posjedovanje droge iz Kaznenog zakona seli u prekršaje, a jednostavniji slučajevi prodaje i proizvodnje droge (što je čak 50 posto ukupnog posla županijskih sudova) prelazi u nadležnost općinskih sudova. Županijski sudovi neće ostati besposleni, nego će u nadležnost dobiti teže oblike gospodarskog kriminala.

Miljenić je do zadnjeg trenutka čekao da Ustavni sud donese odluku u povodu više od dvije i pol godine starog zahtjeva za ocjenu ustavnosti aktualnog ZKP-a – zakona koji je istrage dao u ruke tužiteljima, a po kojemu se vode svi najvažniji korupcijski predmeti u zemlji: od bivšeg premijera Ive Sanadera, Fimi medije, Podravke, Hypo banke, Poštanske banke... Odvjetnici koji su zatražili ocjenu ustavnosti ZKP-a osporavaju gotovo 90 posto zakona. Miljenić je čekao da Ustavni sud odluči u povodu tih zahtjeva kako bi onda u skladu sa stavovima i smjernicama ustavnih sudaca pripremio izmjene ZKP-a. No, kako Ustavni sud po tom pitanju i dalje ne čini ništa, a nije izgledno ni da u dogledno vrijeme hoće, bio je prisiljen pripremiti izmjene ZKP-a i početi zagrijavati mehanizme za njihovo donošenje. ZKP se naprosto mora uskladiti s novim Kaznenim zakonom.

Uključili se i diplomati

Jako puno rasprave i dilema oko (ne)ustavnosti Zakona o kaznenom postupku bilo je proljetos kada su prevladavale informacije da će Ustavni sud srušiti glavninu zakona i time "potopiti" sve velike korupcijske predmete. Nakon vrlo dinamične javne polemike o ovoj temi, u koju su se uključili čak i diplomati iz zemalja Europske unije i SAD-a, činilo se da će se pitanje Zakona o kaznenom postupku, te potencijalno sudbina slučajeva koji su po njemu vođeni, definitivno razriješiti.

Ukidanje bez traga

Govorilo se da će se ukinuti samo doista neustavne norme (mogući nadzor razgovora osumnjičenika i branitelja, suziti katalog djela kod kojih je moguće prisluškivanje, odustati od korištenja nezakonitog dokaza...).

Budući da se one nisu primjenjivale u praksi, njihovo ukidanje ne bi ostavilo nikakva traga na postupke koji su u tijeku. No, sudac izvjestitelj razbolio se, što je Ustavnom sudu očito poslužilo kao nova izlika da se do danas po pitanju Zakona o kaznenom postupku još ništa nije odlučilo.