OKRUGLI STOL

Tko u Hrvatskoj zapravo pobjeđuje u igrama na sreću

01.12.2017.
u 16:05
Čak 83 posto hrvatskih srednjoškolaca barem jednom upustilo se u igre na sreću, a njih 13 posto razvilo je ozbiljne psihosocijalne probleme povezane s kockanjem
Pogledaj originalni članak

Odoljeti nečemu što može ugroziti naše bilo fizičko bilo mentalno zdravlje, a u konačnici i život, samo je jedan od izazova s kojim se čovjek može suočiti. Podlegne li tom nekom lošem iskušenju do te mjere da stvar izmakne kontroli pa se razvije ovisnost, nastaje problem koji onda nije problem samo tog jednog pojedinca nego postaje problem obitelji, okruženja, cijelog društva.

Ako pak u ovisnost uroni mlada, maloljetna osoba, onda cijela priča dobiva posebno alarmantnu dimenziju. Stoga je u mjesecu borbe protiv ovisnosti Večernji list u suradnji s Hrvatskom lutrijom (HL) organizirao okrugli stol kako bi se s relevantnim sugovornicima, aktivnima u području prevencije, zajedno suočili s jednim od najvećih problema današnjice – ovisnosti mladih. Tom prilikom u središte informativnog i edukativnog razgovora koji je imao upozoravajući i preventivni karakter stavili smo ovisnost mladih o igrama na sreću, odnosno kockanju, kao i sve štetne posljedice koje iz toga mogu proizaći.

Preventivni programi

Odmah na početku rasprave, ističući društveno odgovorno poslovanje kao opredjeljenje i ključni preduvjet doprinosa koji HL osigurava za zajednicu i okruženje u kojem posluje, što podrazumijeva brojne akcije i preventivne programe, predsjednik uprave HL-a Mario Musa naznačio je kako je prije svega najvažnija svijest svih zaposlenika, svih djelatnika koji rade u industriji igara na sreću. Prevencija počinje već u oblikovanju igara koje će biti ponuđene, nastavlja se u oblikovanju marketinških komunikacija, strategiji odgovornog oglašavanja, da bi na kraju ključnu ulogu u tom procesu preuzeli prodavači na prodajnim mjestima HL-a. Važno je istaknuti upravo prodavače koji, kad je riječ o HL-u, prolaze posebnu obuku, edukaciju i provjeru znanja o tom važnom poslovnom segmentu nazvanom odgovorno priređivanje. 
– I u oglašavanju strogo vodimo računa da se ne obraćamo bilo kojoj grupi društveno ranjivih skupina, pa tako i maloljetnicima.

No HL nije jedini priređivač igara na sreću u Hrvatskoj, ali je na žalost jedini priređivač koji posjeduje certifikat društveno odgovornog priređivanja igara na sreću najvišeg ranga koji dodjeljuje Europska lutrijska asocijacija, a potvrđuje i Svjetska lutrijska asocijacija. Izloženost raznih društveno ranjivih skupina kada su u pitanju igre na sreću, na žalost izuzetno je velika jer je naše tržište igara na sreću izuzetno otvoreno, liberalno i na njemu djeluje velik broj priređivača od kojih je dobar dio nelicenciran. To znači da ne posjeduje potrebne licence niti poštuje aktualne zakone koji reguliraju ovu izuzetno osjetljivu djelatnost. Zaključio bih da na ovom području vlada popriličan nered. Stoga je potrebno zakonski urediti ovu problematiku kako bismo svi na tom tržištu poslovali pod istim uvjetima i tako svi bili na isti način društveno odgovorni. S tim ciljem mi ćemo predložiti izmjene zakonskog okvira jer znamo kakve posljedice može imati neodgovorno ponašanje i koliki trošak to u konačnici može donijeti.

Našim mladima moramo osigurati da žive u zdravom okruženju – kazao je Musa podsjetivši da je zakonski maloljetnicima zabranjeno sudjelovanje u igrama na sreću. Skrenuo je pozornost na vrlo čestu pojavu koju čine sami roditelji kada praćenje sportskih događaja upotpunjuju i okladom u koju uključuju svoju maloljetnu djecu kako bi doživljaj praćenja utakmice bio zanimljiviji.

– Ne dozvoljavamo roditeljima čak ni da na prodajnom mjestu potiču svoju djecu da upravo oni izaberu srećku. Naši prodavači imaju uputu da u takvim prilikama upozore roditelje da je to zakonski zabranjeno – naglasio je čelnik HL-a. Da bi istaknula važnost svijesti te činjenice, već pet godina zaredom Hrvatska lutrija priključuje se i sudjeluje u međunarodnoj blagdanskoj kampanji “Darujte odgovorno – lutrijske srećke nisu dječje igračke!”

A da ovoj temi treba pristupiti krajnje ozbiljno i odgovorno, posvjedočio je i Neven Ricijaš, pročelnik Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) koji provodi i program prevencije kockanja mladih pod nazivom “Tko zapravo pobjeđuje?” što je dugogodišnji projekt tog fakulteta koji razvija kritičko mišljenje kod maloljetnika i ispravan odnos prema igrama na sreću, a koji podržava HL.
– Istraživanje provedeno u sedam naših gradova pokazalo je da se čak 83% hrvatskih srednjoškolaca barem jednom upustilo u igre na sreću, a njih 13% razvilo je ozbiljne psihosocijalne probleme povezane s kockanjem. Za usporedbu, svjetski je prosjek 4-8%. Pritom je mladima u našoj zemlji, osobito mladićima, najzanimljivije sportsko klađenje pa se čak 30-35% mladića redovito kladi na sportske rezultate. Primijećeno je da su takva rizična ponašanja nešto češća kod učenika strukovnih škola nego kod onih koji pohađaju gimnazije, a moram reći i to da nam se javljaju nastavnici osnovnih škola koji kažu da su prve znakove sudjelovanja u igrama na sreću primijetili i kod učenika viših razreda osnovnih škola – alarmantne je podatke iznio Ricijaš. Da ne bi sve ostalo samo na pisanim podacima, ERF je osmislio i pokrenuo edukacijske cikluse za stručne suradnike i nastavnike srednjih škola, od kojih su tri već provedena, dva u Zagrebačkoj županiji i jedan na području Slavonije, a u njima su sudjelovale 42 škole, 84 provoditelja programa i oko tisuću učenika.

Kritičko razmišljanje

Namjera je da to preraste u program prevencije dostupan i implementiran u svim srednjim školama na nacionalnoj razini. 
– Kroz cijeli program naglasak je na kritičkom razmišljanju i preispitivanju svijeta i informacija oko sebe jer tržište igara na sreću lako je dostupno, posebno otkad se proširilo i na internet, a problematično je to što je mnogo priređivača igara na sreću nelegalno, a opet dostupno.

I dok je to tržište neophodno zakonski urediti, velika je odgovornost i na roditeljima jer oni, iako se radi o takozvanoj skrivenoj ovisnosti, i te kako mogu primijetiti da im se dijete uključilo u svijet kockanja. Prvi su znakovi toga često financijske prirode pa bi roditelji trebali znati kako im djeca troše džeparac, osobito ako primijete da odjednom imaju neke nove vrijedne stvari poput, recimo, novih tenisica. Usto, i pad školskih ocjena može biti signal, kao i osjećaj zabrinutosti kod djece koji može nastati zbog dugova. Pozvao bih sve mlade i roditelje da budu osobno odgovorni te da razlikuju zabavu od rizičnog ponašanja – poručio je Ricijaš. 
O samom preventivnom psihoedukativnom programu govorila je i socijalna pedagoginja, stručna suradnica u srednjoj školi Velika Gorica i provoditeljica programa Marijana Šapina, u čijoj se školi program provodi već petu godinu zaredom, a svake je godine uključen jedan ili dva razreda. 
– Osim učenika, održava se i podučavanje nastavnika, ali i roditelja te djece kako bi ih se sve osnažilo i senzibiliziralo da znaju prepoznati takvo rizično ponašanje, a onda i kome se obratiti za pomoć. Tom prilikom svi dobivaju znanja o tome što je kockanje, koje su njegove posljedice, kako odoljeti nagovaranju i pritiscima vršnjaka – kazala je Šapina znakovito dodavši da se kod nas, umjesto da se bave sportom, mnogi mladi radije bave sportskim klađenjem.

Njena kolegica iz škole, psihologinja Sanja Šipušić Komar, još je jednom ponovila važnost senzibilizacije mladih i odraslih o ovoj temi, kao i razvijanja kritičkog mišljenja kod djece. Druga edukatorica i suradnica na projektu Dora Dodig Hundrić istaknula je pak dva problema, dostupnost i pristupačnost, objasnivši: 
– Gotovo svako naše naselje ima kladionice i, iako su ta mjesta dostupna maloljetnicima, oni njima ne bi smjeli pristupiti. 
Na kraju, Mario Musa iz Hrvatske lutrije raspravu je zaključio riječima: – Igre na sreću moraju biti stavljene pod kontrolu države kako bi se tako pomoglo i zaštitilo djecu, njihove roditelje i cijelo društvo.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

MA
Maxim007
17:23 01.12.2017.

Kladionica uvijek dobiva.

VI
Vito
09:20 02.12.2017.

Tko u Hrvatskoj zapravo pobjeđuje u igrama na sreću ::: Isključivo ratni profiteri i članovi pljačkaške organizacije pred sudom osuđene za pljačku Hrvatske. __ Sjetite se ministra iz Gospića - njegova je majka kućanica izgradila sinu kućerinu, da nikad nije imala niti sata radnog staža niti kupila srećku. __ Koja je to sreća, imati sina ministra pa kao kućanica uštedjeti više od sinove zarade. __ Sjetite se ministra škegre - što je imao prije ičlanjenja, a što ima danas __ I tako redom - predsjednik pljačkaške organizacije anemičar, danas izliječen šeće po svijetu, a mi ga plaćamo. __ "gdje ćeš veće sreće"