'To je bolest koja polako urušava. Kad osjetite da više kašljete, da teže dišete, javite se liječniku'

Doc. dr. sc. Marko Kutleša, pročelnik je Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' u Zagrebu, voditelj tima koji se u aktualnoj epidemiji koronavirusa bori za život najteže oboljelih pacijenata. Trenutno ih je u Klinici na respiratoru 15, uglavnom su stariji od 60 godina, a najmlađi pacijent ima 32 godine.

Potporu respiratora dosad je, prema riječima doc. dr. Kutleše, trebao samo jedan pacijent koji je bio potpuno zdrav, dok ostali teški bolesnici imaju problem s debljinom, a neki od njih i astmom. 

- Respirator je potreban kad pluća ne mogu više dostaviti dovoljno kisika u krv jer su ispunjena tekućinom i upalom. Onda respirator to uspijeva. Kisik koji mi dišemo je možda 21 posto, a na respirator se može staviti 100 posto, dakle, dišete sam kisik. Može se i povećati tlakove tako da se pluća otvore, što čovjek ne može postići sam svojim disanjem koje radi na principu negativnog tlaka -kazao je Kutleša za Novi list.

Video: Na drive-in testiranje na koronavirus možete doći automobilom, taksijem, pa čak i pješke

Najmalnje 14 dana pacijenti provedu na respiratoru, kaže: -  S tim pacijentima treba biti strpljiv. Ako netko završi na aparatu za disanje, respiratoru, neće se brzo oporaviti. Često se čini da se pacijent može ekstubirati, ali treba biti vrlo oprezan, jer se pokazalo da je česta potreba za reintubacijom. Treba biti strpljiv, nikud se ne žuriti. Ako pacijent dobije visoku temperaturu i šok, ako mu padne tlak, definitivno treba razmišljati o tzv. citokinskoj oluji i dati terapiju u tom smjeru -.

Na pitanje koliko je važno da se čovjek na vrijeme javi liječniku kad osjeti kratkoću daha? Je li rano liječenje važno za ishod, Kutleša kaže:

- Ova bolest nije takva da će vam se stanje pogoršati u roku od nekoliko sati. To je bolest koja polako urušava. Kad osjetite da više kašljete, da teže dišete, javite se liječniku - 

Kazao je da primjenjuju lijekove na intenzivnoj skrbi. - Antivirusni lijekovi, koji još nisu dokazane učinkovitosti, ali se pretpostavlja da bi mogli biti, trebaju se dati što ranije, u prvoj fazi bolesti. Kad pacijent već završi na respiratoru, ti su lijekovi puno manje efikasni, a čini se da tu velik dio problema radi upalni odgovor samog organizma. Mogu se dati i neki protuupalni lijekovi, a dajemo i ove, ali im je onda efikasnost bitno manja - kazao je.

- Svi oni primaju lijekove protiv bolova i lijekove da budu sedirani dok im se pluća ne počnu oporavljati. Onda ih se počne buditi, i to polako, ne naglo. Kad se razbude i budu u kontaktu, objasni im se što je bilo. Naravno da su oni svi izbezumljeni, jer smo svi mi unutra odjeveni potpuno u skafandere. Oni se jadni probude i izgleda im kao da su ih izvanzemaljci oteli. Tako da je to sigurno njima veliki stres, ali pokušavamo im objasniti, umiriti ih - dodao je.

- Budimo ih kad su pluća spremna, kad se počnu oporavljati i kad se ide prema skidanju s respiratora. Sat-dva ranije, dok nisu dovoljno ojačali da se može izvaditi ta cjevčica - kazao je Kutleša.

Na pitanje, jesu li ovih dana bitno opterećeniji u odnosu na, recimo, sezonu gripe kaže:

- Pa, negdje kao u sezoni gripe prošle godine, dakle dosta opterećeni. Epidemija gripe prošle godine bila je teška. Imali smo u jednom trenutku 22 pacijenta na respiratoru, ukupno ih je lani bilo 50 na respiratoru. I osam ECMO uređaja radilo je u jednom danu. To je bila grda sezona, a ovo je na tragu toga. Ali s manje ECMO-a -.