To što sam kao student ušao u HDZ bio je moj svojevrsni bunt

S Karlom Resslerom razgovarali smo u središnjici HDZ-a, a taj 29-godišnji nositelj liste te stranke u završetku kampanje za euroizbore zadnjim intervjuima pokušava doprijeti do što više birača.

Ressler je oprezan u odgovorima, ne želi izići izvan okvira, a kako je javnosti kao političar još nedovoljno poznat, pitali smo ga o svjetonazorskim stavovima, aktualnoj situaciji, iščašenjima velikih stranaka...

Nositelj ste liste HDZ-a na euroizborima, ali javnosti niste još dovoljno poznati, pa me prvo zanima da definirate svoju političku poziciju i svjetonazor. Pratim HDZ, pa znam da vas Davor Ivo Stier hvali kao mladog demokršćanski orijentiranog političara?

Dijelim temeljne vrijednosti HDZ-a, ali i većine Hrvata. Politički sam pozicioniran u desnom centru, odgojen sam u kršćanskom duhu i to su moji temelji. Njegujem zdravo i moderno domoljublje. Vjerujem da čovjek mora biti u središtu svake politike i svega što radimo, kao i da Hrvatska pripada Europi. Vjerujem u obitelj, odgovornost, rad, obrazovanje, solidarnost.

Ipak, jeste li bliže poziciji konzervativnog političara ili liberalnijeg, usidrenog u desnom centru?

Blizak sam modernim konzervativnim vrijednostima, ali postoje brojne nijanse od pitanja do pitanja. Jasno se zna koje su vrijednosti i koji je sadržaj HDZ-a u odnosu na ostale stranke, a to su upravo domoljubne, demokršćanske, narodnjačke i europske vrijednosti. To je i pozicija koja HDZ-u pripada od njegova osnivanja, tamo gdje ga je jasno postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Baš na dan izborne šutnje, 25. svibnja, bit će “Hod za život”, u organizaciji konzervativnih, katoličkih udruga. Smatrate li da bi to moglo štetiti HDZ-u, budući da su te iste udruge organizirale i prikupljanje referendumskih potpisa protiv Istanbulske konvencije i za izmjenu izbornih pravila? I hoćete li osobno sudjelovati u “Hodu za život”?

To je dan nakon završetka intenzivne kampanje, ovih 30-ak dana gotovo da me uopće nema kod kuće i supruzi sam već obećao da ćemo tu subotu provesti zajedno s djecom. Prošlih smo godina obiteljski sudjelovali u “Hodu za život”, a sada ćemo još zajedno odlučiti kako ćemo provesti tu subotu.

Abortus je jedna od tema na kojoj se jasno definiraju stavovi, pogotovo demokršćanski. Kakav je vaš stav po pitanju pobačaja?

Prvo, život počinje začećem, to je znanstvena činjenica i to apsolutno prihvaćam. Meni je to i osobno jako važno pitanje. Zajedno sa suprugom pratio sam i radovao se razvoju svoje djece i prije nego što su rođena, a prije rođenja dobila su i imena. Kao društvo trebamo toj temi pristupiti obazrivo, uvažavajući etičke i medicinske aspekte, te napraviti pravni okvir koji bi poduzeo sve preventivne i edukativne mjere kako bi pobačaj bio izuzetak.

Biste li se zalagali za potpuno restriktivan zakon po pitanju pobačaja koji bi ga dopustio samo u iznimnim situacijama?

Zalagao bih se za zdravu kulturu života. Smatram da je ključno osigurati podršku i ženama i mladim obiteljima koje žele zasnovati obitelj.

Vi imate dvoje djece i 29 godina, rano ste se oženili?

Upoznali smo se dok smo bili studenti prava u Zagrebu. Karla je iz Dalmacije. Zadnju godinu smo zajedno studirali u Engleskoj. Oženili smo se nakon fakulteta 2013., potkraj 2014. dobili smo Beatu, a 2017. rođen je Borna.

Već ste govorili da je vaša supruga utjecala na vaše stavove i na to da se učlanite u HDZ. U stranku ste ušli s 20 godina, nije li mladom čovjeku svojstveniji bunt nego stranačka hijerarhija?

Moj je odabir bio u skladu s mojim uvjerenjima. Uostalom, u mojem okruženju to se moglo tumačiti i kao svojevrsni bunt. To nije bio put kojim su uglavnom išli moje kolege.

Što vas je ponukalo na stranačko učlanjenje?

Želio sam se društveno angažirati jer bez toga nema potrebnih promjena.

Kako odgajate svoju djecu?

Nastojim im prenijeti vrijednosti koje je na mene odgojem prenijela prije svega majka. Da svakog čovjeka doživljavaju jednako vrijednim, shvate važnost obrazovanja, identiteta, budu ustrajni, vrijedni...

Bili ste asistent Plenkoviću u Bruxellesu, sada ste mu savjetnik kao premijeru... Biste li kao mladi čovjek dobili sve te prilike da niste obiteljski povezani s Vladimirom Šeksom?

S predsjednikom Vlade odlično surađujem svih ovih godina, osobito u pravnim, političkim, ali i drugim temama. Da se nisam trudio i dokazao kroz svoj dosadašnji rad, prije svega predanost i znanje, teško bih imao te prilike.

U Hrvatskoj, nažalost, dominantno do pozicija ili boljih poslova dolaze ljudi koji imaju stranačko ili obiteljsko zaleđe, što prilično frustrira građane. Vi jeste educirani, uskoro ćete postati doktor znanosti, ali...

Ljude cijenim isključivo po tome što oni jesu i koliko se trude i zalažu. Volio bih da se po tome procjenjuje i mene.

Na središnji skup HDZ-a danas dolazi kancelarka Angela Merkel, što to znači za HDZ i koje ćete vi poruke poslati sa skupa u Ciboni?

To je pokazatelj snage HDZ-a, utjecaja koji imamo unutar naše europske političke obitelji i poruka snažne podrške našoj listi za europske izbore. Na skupu se šalje poruka o smjeru HDZ-a, ali i potvrđuje uspješno pozicioniranje Hrvatske pod vodstvom predsjednika Vlade Plenkovića u Europskoj uniji. Bit će to jedino pojavljivanje kancelarke Merkel u ovoj europskoj kampanji izvan Njemačke, a budući da je Njemačka važan gospodarski i politički partner Hrvatskoj, posjet je i prigoda da nastavimo jačati suradnju u svim područjima. Podržat ćemo našeg “spitzenkandidata” Manfreda Webera.

Naš program Hrvatska za generacije usmjeren je na poduzetništvo i rast, zapošljavanje, sigurnost, razvijanje demokršćanskog načela solidarnosti te na strateške infrastrukturne projekte koji se bez članstva u EU ne bi mogli realizirati. To naši sugrađani razumiju i nakon obilaska svih krajeva Hrvatske, uvjeren sam da ćemo ponovno dobiti povjerenje najvećeg broja hrvatskih birača. Na izborima 26. svibnja odlučuje se između politike odgovornosti, znanja i snažnog pozicioniranja Hrvatske unutar Europske unije i politika koje pokušavaju odvući fokus s glavnih tema jer to ne mogu ostvariti.

Nosite listu HDZ-a koja u javnosti, pa i u samom HDZ-u, nije doživjela baš najbolje komentare.

Tko to tvrdi? Lista je jednoglasno usvojena. Kampanja je intenzivna, a atmosfera odlična, a to se posebno vidjelo na zadnjem velikom skupu u Zadru. Stalno smo na terenu, obišli smo sve hrvatske županije, više od 80 gradova i općina, prošli preko 8500 kilometara. Predstavljamo listu, program, konkretne politike i prijedloge za koje ćemo se zalagati. Razgovaramo puno s ljudima i komentari su izrazito pozitivni.

Nemate bojazan da bi možda dio nezadovoljnih HDZ-ovih birača mogao bojkotirati HDZ-ovu listu, ne nužno zbog kandidata, nego zbog opcija koje su se pojavile kao desna konkurencija HDZ-u?

Birači HDZ-a znaju jako dobro da će naši zastupnici najbolje štititi hrvatske interese u Europi, kao što su to i dosad činili. Mogućnost zaštite nacionalnih interesa nikada nije bila snažnija nego od kada smo pristupili u najsnažniji vojno-politički savez NATO i Europsku uniju. Povezivanje državnog teritorija gradnjom Pelješkog mosta, ulaganje u sigurnost granice s oko milijardu kuna koje čuva više od 6500 hrvatskih policajaca, gradnja i dogradnja preko 500 dječjih vrtića diljem Hrvatske, Projekt Slavonija... Naši interesi se danas štite djelima, predanim radom i znanjem koje je potrebno za svaki od tih projekata.

To ne znači da se razočarani HDZ-ovi birači ne mogu okrenuti desnijim opcijama...

Ljudi dobro prepoznaju razliku između ozbiljnih i odgovornih politika i onih koji to nisu. U bilo kojem dijelu Hrvatske, ali i u Europskom parlamentu, hrvatske interese danas mogu braniti jedino oni koji imaju potrebnu stručnost. Svoje znanje i predanost ne dokazujemo samo sada u kampanji nego i na svim dužnostima na lokalnoj i nacionalnoj razini. A upravo je naša glavna poruka na europskim izborima neodvojivost svega što se radi na lokalnoj, nacionalnoj i državnoj razini u mandatu ove Vlade, ali i na europskoj, jer se velik dio projekata uspješno realizira iz europskih fondova. Na ovim europskim izborima se jasno odlučuje i kako će se živjeti u Slavoniji, Dalmaciji i svakom dijelu Hrvatske u sljedećih pet godina. Za ove izbore naša poruka je djelujte lokalno, mislite nacionalno, glasujte europski.

To je sve O.K., ali konkurencija HDZ-u su i dvije eurozastupnice – Petir i Tomašić – za koje se ne može reći da nemaju znanja.

Potrebno je zajedničko djelovanje svih razina vlasti i znanje. Hrvatski interesi se mogu najbolje ostvariti unutar najjače političke opcije u Europskom parlamentu. Tu je velika prednost HDZ-a naspram konkurencije, koja dijelom i ne zna kojim će se parlamentarnim grupacijama priključiti.

Sindikati su prikupili oko 700.000 potpisa protiv Vladine mirovinske reforme, je li to i poruka protesta protiv Vlade?

Često se govori da su nam potrebne strukturne reforme i da je potrebno mijenjati neodržive stvari. Mirovinska reforma upravo je jedna od takvih reformi koju je ova Vlada poduzela. Ima za cilj veće mirovine kako bi ljudi koji su odradili svoj staž imali dostojanstvenu starost, ali također teži održivosti mirovinskog sustava i javnih financija. Prvi put od 1998. godine Hrvatska ima proračunski suficit, dakle prvi put trošimo manje nego što privređujemo. To ima konkretne posljedice i na povoljnije kamatne stope i na više novca za školstvo, zdravstvo i ostale potrebe.

Mirovine su za mandata Vlade povećane za 7,5 posto, što je više od našeg obećanja iz predizbornog programa, ali za daljnje povećanje mirovina i stabilnost sustava preduvjet je mirovinska reforma. Reforma je utemeljena u brojkama. Oko 40 milijardi kuna godišnje ide za mirovine, od čega 18 milijardi iz državnog proračuna. Prosječan radni vijek u Hrvatskoj je oko 30 godina, a u EU 36 godina.

Kao nositelja HDZ-ove liste, zabrinjava li vas toliko potpisa uoči euroizbora?

Ne bih uopće stavljao u korelaciju potpise za referendum i europske izbore.

I europske mainstream stranke, kao što to radi i HDZ, nastoje se oduprijeti populističkim strankama i ističu da populisti žele dezintegrirati EU, da su njihove politike neodgovorne pa i opasne, a nisu li upravo mainstream stranke proizvele populističke i antisistemske stranke?

Neke od tema koje prepoznaju nove stranke na političkoj sceni dobro su dijagnosticirani problemi s kojima se treba suočiti. Međutim, velika je razlika u tome što, bez obzira na to što se u nekim pitanjima možemo složiti oko dijagnostike, dio političkih opcija i ne pokušava ponuditi konkretne ideje i rješenja, a još ih manje može provesti. A upravo bi to trebao biti glavni zadatak svake političke stranke. Europska pučka stranka ostat će dominantna politička snaga u Europskom parlamentu, ali jasno je da se zbog suočavanja s rastom populizma, velikim tehnološkim promjenama, pitanjima sigurnosti, migracijama i terorizmom – što prije pet godina nisu bile toliko dominantne teme – svi moramo prilagođavati, još više slušati i njegovati dijalog.

Ono što ističemo na našim skupovima jest da ne smijemo nasjedati na pokušaje stvaranja atmosfere beznađa koja se i početkom 90-ih pokušavala poticati, a neki akteri to čine i danas. Vjerujemo da, unatoč izazovima s kojima se suočavamo, možemo stvoriti uspješno hrvatsko društvo i uspješnu državu. Za to je potrebno znanje, stručnost i povezanost svih razina vlasti.

Hoćete reći da politički suparnici stvaraju atmosferu crnila?

Moramo biti realni, ali moramo biti u stanju prepoznati i pozitivne pomake kada se događaju. Znamo da možemo nastaviti s promjenama koje su Hrvatskoj potrebne. Želimo da u svim krajevima Hrvatske mladi ljudi, pripadnici moje generacije, mogu ostati i dobiti kvalitetno obrazovanje i primjerenu plaću za svoj posao.

Mnoge mlade frustrira što bez stranačke iskaznice i obiteljskog zaleđa ne mogu dobiti adekvatan posao ili napredovati.

Za zapošljavanje i napredovanje kriterij treba izvrsnost. Od našeg ulaska u EU broj nezaposlenih mladih je prepolovljen, u protekle tri godine otvoreno je 96.000 novih radnih mjesta, a najveća borba koja će sada uslijediti je borba za veće plaće. To je preduvjet da mladi ostanu u Hrvatskoj i zasnuju obitelj. I u kampanji se trudimo što više razgovarati s mladim ljudima, potpredsjednik sam Mladeži EPP-a i mogu reći da su problemi s kojima se mladi suočavaju u Hrvatskoj slični onima s kojima se mladi suočavaju u dobrom dijelu Europe, posebno u novijim državama članicama.

Obrazovanje, kvalitetan i primjereno plaćen posao, kao i podrška društva za osnivanje obitelji ključni su za ostanak mladih u Hrvatskoj. To se prije svega odnosi na rješavanje stambenog pitanja, a u zadnje dvije godine za više od 5000 mladih obitelji u Hrvatskoj subvencionirani su stambeni krediti. Potrebna je još snažnija podrška mladim roditeljima.

Kakav je posao eurozastupnika?

U Europskom parlamentu jako je važno djelovanje unutar klubova zastupnika. HDZ-ovi zastupnici će uz dodatnu snagu koju donosi suradnja u okviru EPP -a, koji će ostati vodeća europska grupacija, moći učiniti najviše za hrvatske interese, za projekte koji su važni našoj zemlji. Osobito će to doći do izražaja u prvoj polovici sljedeće godine kada Hrvatska će, samo 30 godina nakon svoje samostalnosti, predsjedati Europskom unijom. Zato nije dobro što neke političke opcije hrvatskoj javnosti ne žele ni reći unutar kojih će klubova djelovati u Europskom parlamentu.

Zašto mislite da to nisu otkrili?

I mene to zanima. Izolacijom se sigurno ne zastupaju hrvatski nacionalni interesi.

Europa se okreće razvijenim zemljama kako bi se još više razvile na polju inovacija ne bi li EU time konkurirala Kini i SAD-u, a po tome kroji se i proračun EU.

Svi moramo biti spremni za Europu nove generacije, pod čime mislim na velike tehnološke i društvene promjene. Nije situacija baš binarna, ostat će dobar dio sredstava za kohezijsku politiku, za smanjivanje razlika između država članica i za pomoć manje razvijenima. Pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru EU 2021.-2027. bit će na dnevnom redu Unije i za vrijeme hrvatskog predsjedanja, a naš je prioritet zadržavanje odgovarajuće razine financiranja kohezijske politike i zajedničke poljoprivredne politike, što će biti jamstvo za nastavak ulaganja europskog novca u ravnomjerni razvoj svih dijelova Hrvatske, za što se zalažu HDZ-ovi zastupnici. Europa ne može u cjelini ostvariti rast ako zapostavlja manje razvijene dijelove kontinenta.

Hrvatska je dosad mogla znatno više novca povući iz fondova EU?

Apsolutni prioritet mora biti povlačenje svih dostupnih europskih sredstava. Kada je započeo mandat Vlade u listopadu 2016. bili smo na samo 9 posto ugovorenog od ukupno dostupnih europskih sredstava. Sada smo na 68 posto, što je ogromno povećanje. Do kraja godine to će biti više od 85 posto ugovorenog novca. Ukupno je Hrvatska povukla 14,4 milijarde kuna iz europskog proračuna više nego što je u njega uplatila. U obilasku Hrvatske prošli smo desetke dječjih vrtića koji se grade iz europskih fondova, škole koje se obnavljaju, željezničke pruge, poduzetničke inkubatore, OPG-ove i poduzetnike koju su kroz europska sredstva modernizirali poslovanje. Potrebno je još pojednostaviti proceduru za pristup fondovima za poduzetništvo, ali je sasvim jasno da europski fondovi danas ubrzano mijenjaju Hrvatsku na bolje.

O vama kruži priča da vas premijer Plenković vidi kao svog nasljednika u budućnosti. Vidite li se vi u budućnosti u tim ulogama?

Ne razmišljam na taj način. Usredotočen sam na rezultat HDZ-ove liste na euroizborima, a potom na posao u Europskom parlamentu. Hrvatskim biračima puno je važnije od osobne priče ono što možemo zajedno napraviti da se u Hrvatskoj posluje lakše i živi bolje.

HDZ je trenutačno opterećen i aferom SMS zbog koje je pod istragom i Milijan Brkić, šteti li ta afera HDZ-u uoči izbora?

Ne bih te dvije stvari povezivao.

Koliko sam shvatila, vrh HDZ-a pustio je da institucije sve istraže.

Naravno, nadležna tijela trebaju rasvijetliti tu aferu do kraja.

Plenković otvorio novi pogon bjelovarske Sirele

Video: Damir Špehar/Pixsell