To što smo vidjeli ne pripada demokratskim institucijama, zapravo je uvredljivo za demokratske institucije koje zastupaju građane i za sve koji rade na pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji - komentirao je glasnogovornik Europske komisije upitan o Šešeljevu incidentu u Narodnoj skupštini u Beogradu zbog kojeg je delegacija Hrvatskog sabora prekinula službeni posjet Srbiji.
Izvješće o napretku Srbije prema EU, koje je Europska komisija ovoga tjedna objavila u paketu dvogodišnjih izvješća o proširenju, podsjeća Srbiju da mora nedvosmisleno prihvatiti i primijeniti presude UN-ova tribunala u Haagu.
O presudi koja je osudila Vojislava Šešelja na (već odsluženih) 10 godina zatvora izvješće Komisije ne govori jer je napisano prije izricanja te drugostupanjske presude lideru srpskih radikala i zastupniku u Narodnoj skupštini, no taj se općeniti stav Bruxellesa može primijeniti i na tu presudu. Ono na što se ukazuje u izvješću je primjer generala Vladimira Lazarevića, koji nakon puštanja iz Haaga obučava srpske časnike iako je osuđen za ratne zločine na Kosovu.
“Postojali su primjeri u kojima su državne vlasti dale javni forum za ratne zločince osuđene pred ICTY-jem. Jedan od tih slučajeva je imenovanje osuđenog ratnog zločinca za gosta predavača na vojnoj akademiji Srbije. To je vrlo zabrinjavajuć razvoj događaja”, navodi se u izvješću Komisije.
U njemu se iznose i detaljne brojke o osobama nestalim u ratovima 1990-ih, za kojima se još traga. U ožujku 2018. ukupna brojka bila je 10.332, od čega je 6.675 nestalo u ratu u BiH, 2.057 u ratu u Hrvatskoj, a 1.658 u ratu na Kosovu. Srbija donekle surađuje kad je riječ o pronalasku nestalih s Kosova, iako u toj suradnji sudjeluje samo MUP Srbije a dobiva sudjelovati Ministarstvo obrane, navodi se u izvješću. No, dodaje se kako “nikakav napredak nije postignut u suradnji između Srbije i Hrvatske” jer su se dvije vladine komisije zadužene za suradnju u pronalasku nestalih “posljednji put službeno sastale u lipnju 2015.”.
I u ovom izvješću Komisije Srbiju se poziva da nastavi još vidljivije s politikom pomirenja i uspostave dobrosusjedskih odnosa, kao i da učinkovitije sudi za nekažnjene ratne zločine. Dok se suradnja sa svim ostalim srpskim susjedima-članicama EU opisuje kao dobra, odnosi s Hrvatskom opisani su kao “pomiješani”.
Kako ne pripada europskim demokratskim standardima kad je nasa predsjednica izjavila da je Vucic europski politicar sto automatski znaci da je to i Seselj jer njih dva se ne mogu izdvojiti po nicemu.