'Pun mu je kufer situacije'

Todorić više nije koncesionar otoka Smokvice, njime se ponovno koristi Lušić

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
todorić
Foto: Screenshot
smokvica vela
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Ivica Todorić
Foto: Robert Anić/PIXSELL
ivica todorić
Foto: Robert Anić/PIXSELL
ivica todorić
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Ivica Todorić
06.04.2017.
u 19:35
Priča o Smokvici aktualizirana je u veljači ove godine, kad su se počeli otkrivati Todorićevi problemi i kriza u Agrokoru. Goran Marić rekao je tada na konferenciji za novinare kako za koncesiju nad otokom nije naplaćen dug od 200 milijuna kuna.
Pogledaj originalni članak

Ivica Todorić više nije koncesionar otoka Vele Smokvice kod Rogoznice, potvrdio je direktor tvrtke Grafoplasta Ante Lušić, koji je 1995. ugovorom s Ministarstvom obrane dobio dugogodišnje pravo korištenja tog otoka, a u međuvremenu je svoju tvrtku i to pravo prodao Todoriću i sada je, po nepoznatoj cijeni, otok vratio te se njime ponovno koristi.

 "Todoriću je 'pun kufer' ove situacije o kojoj bruji čitava Hrvatska, a kako sam mu ja davno govorio da mi je želja vratiti upravljanje nad otokom o kojem sam se - što samostalno, što za njega - brinuo 22 godine, on je sada na to pristao i opet sam na početku, rekao je Lušić za ŠibenikIN ne navodeći pojedinosti dogovora po kojemu je Grafoplast vratio  dugogodišnje pravo korištenja otoka Smokvice. 

Ministarstvo obrane dalo je Grafoplastu 1995. godine pravo korištenja otoka Smokvice na 30 godina, a ugovor je potpisala i treća strana, Općina Primošten, koju je poslije naslijedila utemeljena Općina Rogoznica. U međuvremenu je Agrokor Ivice Todorića od Ante Lušića otkupio Grafoplast, te se Todorić zajedno s obitelji počeo koristiti otokom. Lušića je Todorić zadržao na čelu tvrtke i zadužio ga za upravljanje otokom.

 Priča o Smokvici aktualizirana je u veljači ove godine, kad su se počeli otkrivati Todorićevi problemi i kriza u Agrokoru. Goran Marić rekao je tada na konferenciji za novinare kako za koncesiju nad otokom nije naplaćen dug od 200 milijuna kuna.

 "Danas sam bio u Ministarstvu državne imovine, išao sam vidjeti koliki je taj dug jer iznos od 200 milijuna kuna ne prihvaćam", rekao je Lušić za ŠibenikIN te dodao kako to "nema veze s mozgom" te da treba utvrditi stvarni iznos. "Ako u ministarstvu budu inzistirali na velikom dugu, može se dogoditi da Grafoplast ode u stečaj i propadne, a to ovisi samo o državi. U tom slučaju, ja više nemam nikakvih interesa nad otokom i odlazim", istaknuo je, dodajući kako nije sporno da dug postoji, ali on nije ni približno toliko visok kako tvrde u Ministarstvu državne imovine.

 "Pokušavaju prezentirati da se na Smokvici 20 godina ništa nije radilo, što nije istina. Otok sam preuzeo u očajnom stanju i sve što je na njemu vrijedilo bilo je pokradeno i devastirano", ustvrdio je Lušić, koji je, kako je rekao, u obnovu infrastrukture na Smokvici uložio pet milijuna eura.

 "Ako me potjeraju s otoka, neka se opet krade i devastira, to onda više neće biti u mojim rukama", rekao je, dodajući kako ima partnere koji s njim žele uložiti u komercijalni turistički razvoj tog otoka u rogozničkom akvatoriju.

 O kojim je partnerima riječ, Lušić nije htio reći, a na pitanje je li promjena vlasnika u sudskom registru samo predstava za javnost kako bi Todorić, neovisno o tome kako se riješe njegove poslovne muke, preko njega zadržao upravljanje nad Smokvicom, Lušić je odgovorio kako on nije fiktivni nego pravi partner.

 "Ako uspijem zadržati kontrolu nad otokom, imam ambicije urediti ga u suradnji s partnerima čija imena još ne želim otkrivati. Ipak, sve ovisi o dogovoru s državom koja bi trebala ispostaviti realan dug jer će Grafoplast u suprotnom otići u stečaj i biti likvidiran", rekao je Lušić.

>> Redatelj filma Gazda: Država se neće naplatiti od Todorića za otok, on traži način da im plati kompenzacijom

>> Alvarez najavljuje sastanke, Todorić smjenjuje direktore

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

JU
juma
21:05 06.04.2017.

Sve dug do duga i lopov do lopova. Dobro da ova drzava jos uopce i postoji ovako ocerupana od svoje elite, dakle upravo onih koji bi se trebali brinuti za cjelokupni drustveni prosperitet.

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
21:10 06.04.2017.

Imati će istražni organi puno posla. Pitanje je tko će sve pomagati u zataškavanju. I sada se vidi zašto je HDZ tražio da arhivi nakon 1990 godine ostanu zatvoreni za hrvatsku javnost a da se otvore samo oni do 1990. Jer Todorić je središnji sudionik hrvatske pretvorbe devedesetih. Ali krenulo je već s rastakanjem Agrokora na netransparentan način u organizaciji samog Todorića. Dijelove firme već prepisuje recimo na "skrbničke račune", a danas smo saznali i za otok koji je upravo prepisao van Agrokora zajedno s cijelom firmom Grafoplast. Grafoplast je nekada bila firma četvorice vlasnika iz Rogoznice i Kopače koja je u pretvorbi kupila predivnu nekretninu i zastarjelu tiskaru u Preradovićevoj ulici 21 u centru Zagreba. To je nekada bila kultna tiskara IBG -Tiskara Zagreb u kojoj su se tiskali u olovu i beogradska Borba na latinici i istovremeno Glas koncila i Polet i Informator, brojne knjige i brošure, časopisi, svašta ... Ekipa iz Grafoplasta je to zgrabila i krenula u posao koji nisu do kraja dobro poznavali. Imali su neočekivanu podršku, dijelom i političku a dijelom i od ljubitelja slatkog života, dobre hrane i vina koji su se okupljali u njihovoj "konobi" usred Zagreba, zatvorenog tipa i bez naplate usluga. Tamo su dolazili političari, civilni i vojni dužnosnici, novokomponirani tajkuni, "manekenke" i estradne početnice. Da ne duljim, vlasnici Grafoplasta su se posvađali i podijelili firmu. Svojim vezama u općini Primošten (tada je Rogoznica bila dijelom te općine) a i u korupciji ogrezlom Ministarstvu obrane ishodovali su da će vojni objekti na Smokvici biti njima dati na upravljanje bez naknade i to prvo "donacijom" vojnog objekta općini Primošten a zatim besplatnim najmom na 30 godina Općine Primošten Grafoplastu. Todorić je kasnije uspješno došao do tog otoka - pomorskog dobra, gdje su sve radnje od početka bile koruptivne. Todorićevi zaštitari su proganjali sve one koji bi se gumenjacima iskrcali na nekoj plaži tog otoka. Bilo bi zgodno policijski ispitati kako se to može u Hrvatskoj doći do otoka u vlasništvu Hrvatske vojske, treba li ikome platiti pomorsko dobro koje se koristi, ima li ikakvog poreza kada cijeli otok prelazi iz ruke u ruku, može li se s vlasništvom hrvatske vojske trgovati među firmama, hoće li to prodati na kraju Rusima za njihove potrebe kontrole Jadrana i NATO-a kako bi se umanjio dug ruskim državnim bankama?

TP
tugomir.pokas
21:11 06.04.2017.

I hoće li država naplatiti taj dug od 200 milijuna.Malo sutra.Pola ove Vlade nama se petlje zamjeriti Gazdi.