Hrvatske županije među jedinicama lokalne i regionalne samouprave prednjače po povlačenju sredstava iz europskih fondova. Do sada je za više od 1300 razvojnih projekata povučeno od 10 tisuća do 20 i više milijuna eura po projektu. Prema nekim procjenama, ukupno je dobiveno više od pola milijarde eura europskih sredstava.
Predsjednik Zajednice hrvatskih županija Tomislav Tolušić ističe kako se veći gradovi, izuzev Šibenika, nisu pokazali previše učinkoviti u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Općine s tri ili četiri zaposlena, među kojima uglavnom nema fakultetski obrazovanih, u toj priči praktično i nisu zastupljene. Ovisno od županije do županije, riječ je o projektima vezanim za zdravstvo, sustav navodnjavanja, gradnju novih škola, centre kompetencija, tehnološko-inovacijske centre, poduzetničke inkubatore, centre za gospodarenje otpadom... Čak 80% svih europskih projekata kreirale su županijske razvojne agencije. Sve županije rade vrlo slično pa mogu reći da su naši razvojni projekti jedini koji mogu pokrenuti Hrvatsku na lokalnoj i regionalnoj razini – kaže Tolušić.
Slavonci prednjače
Dodaje kako nakon izvlačenja sredstava iz europskih fondova prednjači pet slavonskih županija, kojima je njihovo siromaštvo donijelo i jednu pozitivnu stvar. One su, nažalost, do tih sredstava došle isključivo zbog toga što gospodarski zaostaju u odnosu na državni prosjek, pa tako i još više za prosjekom razvijenosti EU.
Slavonci su prvi dobili mogućnost korištenja europskih fondova i razvijanja razvojnih agencija, tako da su prije ostalih i shvatili važnost tih projekata. Uz Grad Zagreb, među najuspješnijima u povlačenju sredstava su Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija.
Među projektima vrijedi izdvojiti 36,2 milijuna kuna vrijedan slatkovodni akvarij i muzej rijeka Kaquarium Karlovačke županije, 1,5 milijuna eura vrijedan Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije, 740 tisuća eura vrijedan Centar za istraživanje materijala "Metris" Istarske županije... Najvažniji ciljevi svih projekata su razvoj gospodarstva, turizma, obrazovanja, novo zapošljavanje, zaštita okoliša.
Biznis prepoznao županije
Tolušić smatra da su mnogobrojni razvojni projekti najbolji pokazatelji vrijednosti hrvatskih županija, osobito u ruralnom području. U županijama, kaže, u prosjeku radi od 50 do 100 uglavnom visokoobrazovanih ljudi. Zahvaljujući njihovom strateškom promišljanju, županijske razvojne agencije jedine su koje zapravo funkcioniraju. Županije su aktivan sudionik u svakom prijedlogu izmjene zakonskih rješenja koja idu od Vlade prema Hrvatskom saboru i pokušava te prijedloge uskladiti s interesima građana. Stoga inicijativu za njihovo ukidanje ocjenjuje neutemeljenom i deplasiranom. I privatni je sektor najveći skok u povlačenju novca iz fondova EU ostvario kada se za pomoć obratio županijskim razvojnim agencijama. Gotovo sve projekte privatnog sektora koji su dobili europska stredstva potpisuju razvojne agencije – istaknuo je Tolušić.
Pohvalio je inicijativu Večernjeg lista o predstavljanju županijskih razvojnih projekata, istaknuvši da je riječ o nečemu čega se, nažalost, nitko drugi nije sjetio. Večernjak je prepoznao nositelje razvojnih projekata i lidere u povlačenju novca iz fondova EU i drago mu je zbog toga.
– Nadam se da će ta rubrika postati tradicionalna, jer županije imaju toliko projekata da bi se o njima moglo pisati 10 godina – rekao je Tolušić.
>> Postoji i neka druga Hrvatska: Do građevinske dozvole za jedan dan
Svaka čast Tolušiću, obavlja odličan posao u svojoj županiji!