Tolušić: Sramota je da mlijeko košta 2,60 kn, a po toj se cijeni ne može ni proizvesti

Poljoprivreda ima smisla samo ako mladi ostanu na zemlji, poručio je ovih dana novi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističući da mladi poljoprivrednici i startupi iz mjere 6.1.1. mogu povući do 50.000 eura, a on će se pobrinuti da se za sve kvalitetne projekte, bez obzira na to koliko ih je, nađe novac.

Svega nekoliko dana otkako je sjeo u fotelju svog prethodnika Davora Romića, Tolušić u razgovoru za Večernji list otkriva koje će probleme na osiromašenom agraru prvo početi rješavati, može li Hrvatska više hrane izvoziti nego uvoziti, tko je krivac za prijevare s privatnom poljoprivrednom zemljom...

Prihvatili ste se jednog od najvrućih sektora u Hrvatskoj, s najviše problema.

Ne bih rekao da je to sektor s najviše problema, nego sektor s najvećim potencijalom za ozbiljan iskorak. Situacija je u poljoprivredi loša i mislim da možemo u relativno kratkom roku napraviti i popraviti puno tako da sam zapravo dobio odličan resor.

Što će vam biti prioritet u prvih sto dana?

Danas će biti gotov draft izmjene pravilnika po pitanju ARKOD-a koji mora proći zakonsku proceduru savjetovanja s javnošću, dok inspekcije rade reviziju spornih 32.000 ha privatne zemlje koju je, kako se otkrilo, netko drugi upisao radi poticaja. Riječ je o eklatantnom primjeru zloporabe koji povlači i kaznenu odgovornost. Apsolutno ćemo spriječiti manipuliranje privatnim poljoprivrednim zemljištem na temelju izjava dvaju svjedoka, što je omogućio ministar Jakovina, te naći modalitete i za zemlju za koju nisu riješeni imovinskopravni odnosi, nema nasljednika, umrli su, iseljeni… da bi i ona bila iskorištena.

Najavili ste i smanjenje PDV-a na repromaterijal.

U sklopu porezne reforme od 1. siječnja 2017. smanjit ćemo PDV sa 25 na 13% za gnojivo, stočnu hranu i sadnice. To je tek jedna od nekoliko desetaka ili stotina mjera porezne reforme koja će obuhvatiti sve segmente, direktna korist malim poljoprivrednicima koji nisu u sustavu PDV-a, a velikima poboljšanje likvidnosti.

Ima li još planova?

Isplata predujma poljoprivrednicima za proizvodnu 2016. počet će krajem studenoga, 806 milijuna kuna, a riješit ćemo i problem mjere 4.1. u ruralnom razvoju najkasnije do Božića da ljudi konačno, nakon gotovo dvije godine, mogu biti sigurni da će dobiti novac EU za svoje projekte.

Što će biti s desetak tvrtki za koje su umjetno stvoreni uvjeti i trebale su dobiti više od 300 milijuna kuna, a po natječaju ministra Jakovine zapravo nisu napravili ništa nelegalno? Očekujete li i tužbe?

Svi projekti za koje su umjetno stvoreni uvjeti da bi udovoljili kriterijima ne mogu biti financirani iz fondova EU. Svatko ima pravo tražiti pravnu zaštitu ako je nezadovoljan tom odlukom. O bivšem ministru Jakovini ne bih govorio, iz svega toga vidi se njegov odnos prema poslu. Bitno je to da će se ljestvica sada pomaknuti za još oko 400 OPG-a koji će do Božića dobiti konačne odluke o dodjeli sredstava. S još dva natječaja iz mjere 4., koje ćemo riješiti do kraja godine, imat ćemo tako gotovo milijardu kuna potpisanih ugovora uloženih u poljoprivredu.

Kako je moguće da se mlijeko, sir, meso... u nas prodaju po cijenama nižim od koštanja proizvodnje. Kako zaustaviti damping cijena uvozne robe?

Takav odnos tržišta prema primarnim proizvođačima hrane sramotan je i mora se hitno promijeniti. Tu nastupa zakon koji će regulirati poštenu trgovačku praksu u lancu opskrbe hranom koji će do konca godine, ako sve bude po planu, ući u saborsku proceduru. Zaštita svih sudionika u lancu opskrbe hranom mora pružati jednake mogućnosti i jednak stupanj zaštite za sve. Ne možemo dopustiti da na policama naših trgovina imamo mlijeko koje košta 2,60 kuna, a da ga po toj cijeni u Hrvatskoj ne možemo ni proizvesti.

Hoće li Hrvatska konačno dobiti dugoročnu poljoprivrednu strategiju koji su nam proizvodi i proizvodnje u fokusu?

Danas u Hrvatskoj imate stotinjak različitih strategija koje su donesene posljednjih deset godina i pitanje je primjenjuje li se ijedna. Ja neću donositi strategiju radi strategije. Ako je nećemo napraviti s ljudima na terenu, onda je bolje da je ne radimo. Nijedna poljoprivredna velesila koju danas poznajemo nije se dogodila slučajno i preko noći. Sve su to zemlje koje su sustavno pratile i planirale poljoprivrednu proizvodnju. Strategija oko koje će postojati nacionalni konsenzus jedini je mogući pokretač napretka.

Može li RH od velike uvoznice postati velika izvoznica hrane?

Naravno da može, to uopće nije upitno. Pitanje je što mi želimo izvoziti. Cilj nam svakako treba biti izvoz finalnih proizvoda, odnosno proizvoda dodane vrijednosti, a ne samo primarnih poljoprivrednih proizvoda. Tu mi možemo postići velik iskorak i boljitak za sve poljoprivredne proizvođače uz uvjet da se primarna proizvodnja poveže s industrijom.

Kako aktivirati goleme zemljišne resurse? I dalje se ne zna koliko je raspoloživih i obradivih hektara u RH, čak ni za državno zemljište.

Cilj je da ljudi požele obrađivati zemlju, baviti se poljoprivredom. To je posao Ministarstva poljoprivrede koje treba stvoriti preduvjete da se od zemlje može živjeti. Prema podacima koje ja imam od Agencije za poljoprivredno zemljište, više od 800 tisuća hektara u državnom je vlasništvu.

Kako komentirate 32.000 hektara pod ugarom?

Pravila EU dopuštaju zemljište “na odmoru” da bi se pripremilo za nove kulture. Ali ugar ne može trajati vječno. Hajdemo stvoriti poslovnu klimu da poljoprivredniku bude isplativije raditi bilo kakvu kulturu, kamilicu, smilje... umjesto da drži livadu.

Kako bolje iskoristiti fondove EU u poljoprivredi?

Administraciju treba prilagoditi poljoprivrednicima, a ne da se oni prilagođavaju administraciji. Moje iskustvo iz Ministarstva regionalnog razvoja primijenit ćemo i u Ministarstvu poljoprivrede – pojednostavnit ćemo procedure i ubrzati cijelu priču. Selo ne može čekati. Da smo bili pametni i sposobni, Program ruralnog razvoja koristili bismo od početka 2014. Od 2,6 milijardi eura dosad smo tako potrošili 6,9%. Što više reći?

Agrobanka, da ili ne?

Agrobanka nije loša ideja. Međutim, povoljne kreditne linije za poljoprivrednike mogu se dogovoriti i u komercijalnim bankama u suradnji s HBOR-om i HAMAG-om. Inzistirat ću na rješenju koje se pokaže učinkovitijim.