Prema podacima Frontexa, na vanjskim granicama Europske unije prošle godine zabilježeno je 380 000 nezakonitih dolazaka, što je najveći broj od 2016. i povećanje od 17 posto u odnosu na prijašnju godinu. Očito je da se Europska unija nalazi pred velikim migracijskim opterećenjem, a najveći teret tog pritiska snose države članice koje štite vanjske granice Europske unije. Nakon višegodišnjih pregovora, u prosincu su Europski parlament i države članice postigle privremeni politički dogovor o Paktu o migracijama i azilu kojeg je Europski parlament potvrdio na plenarnoj sjednici prošli tjedan. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol i potpredsjednik Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO), koji je nadležan za slobodu kretanja u EU, u plenarnom govoru istaknuo je da se novim pravilima efikasno štite vanjske granice.
„Postignutim dogovorom o migracijama i azilu omogućujemo državama članicama da efikasno štite vanjske granice ali i da se bore protiv krijumčara ljudima. Sviđalo se to nekima ili ne, države članice, a ne krijumčari, odlučivat će tko može, a tko ne može ući u Europsku uniju. Prema novim pravilima, na granici će se procjenjivati jesu li zahtjevi za azil neutemeljeni ili nedopušteni, a to će spriječiti da se postupak povodom zahtjeva za azil, kao što je to do sada uglavnom bio slučaj, događa dublje u teritoriju država članica. Treba jasno reći da Europska unija ne može na svoj teritorij primiti sve one koji se žele domoći EU samo zato što se tu bolje živi. Zato je važno spriječiti učestale zlouporabe sustava azila i razlikovati ekonomske migrante od izbjeglica, što se ovim paktom i čini.'' - kazao je Sokol koji je i snažno kritizirao SDP. „Ne tako davno, skupina zastupnika u Europskom parlamentu, lijeve orijentacije, pokušala je nezakonito prijeći državnu granicu RH i tako isprovocirati međunarodni incident u čemu su ih branili i njihovi kolege Peđa Grbin i Biljana Borzan. S jedne strane imamo situaciju u kojoj Zoran Milanović pokušava peglati svoj politički imidž zazivanjem snažnih granica, a s druge strane njegovi fikusi u SDP-u brane pohod europskih ljevičara na hrvatsku granicu. Osim toga, koliko je ljevičarima nebitan nacionalni interes zrcali se i u činjenici da su nevladine organizacije povezane sa strankom Možemo kontinuirano sabotirale ulazak Hrvatske u Schengen, koristeći svaku priliku da bi bezrazložno klevetale hrvatsku policiju.'' - istaknuo je Sokol.
Očuvati europski način života
„Dogovor o azilu i migracijama ne rješava sve probleme migracija ali je on učinkovit instrument koji će dodatno zaštititi europske granice i korak je u pravom smjeru. Kad je riječ o nezakonitim migracijama, Europsku uniju čeka još jedan zahtjevan izazov, a odnosi se na problem povrata migranata koji nezakonito borave u Europskoj uniji. Naime, samo jedna petina od onih kojima se odbije azil, budu i vraćeni u države odakle dolaze. Zato će sasvim sigurno jačanje instrumenata povrata nezakonitih migranata biti jedna od ključnih tema u nadolazećem razdoblju. U konačnici, pitanje zaštite europskih granica pitanje je očuvanja europskog načina života.'' - kazao je Sokol.
Podsjetimo, Klub zastupnika EPP-a od početka pregovora zalagao se za donošenje Paketa o migracijama i azilu, a nakon što Vijeće službeno odobri paket, očekuje se da će se nova pravila početi primjenjivati 2026.
Članak je realiziran u suradnji sa zastupnikom Tomislavom Sokolom i Klubom zastupnika Europske pučke stranke (EPP Group).