Tonino Picula, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i izvjestitelj EP-a za odnose s SAD-om za Večernji TV komentirao je američke izbore.
Na čemu bi Trump mogao temeljiti zahtjev za uplitanje Vrhovnog suda na proglašenje rezultata izbora?
– Ova izborna noć bila je vrlo kratka, ali izborni proces mogao bi trajati znatno dulje. Rekao bih da je riječ o izbornom trileru s dosta obrata, u tom kontekstu Trumpova najava u osnovi ne iznenađuje. Trump je prije nekoliko dana jasno naglasio da će zbog masovnog glasanja putem pošte odmah aktivirati svoj odvjetnički tim jer misli da je takav način glasanja protiv zakona i da je riječ o prevari. Rekao bih da je ovaj njegov potez, kao i mnogo toga što je radio, dobra priprema s obzirom na njegovu svijest o tome kako njegova politika utječe na političke preferencije Amerikanaca. Ne treba govoriti da su već mnogi osporavali takav Trumpov zahtjev, ovo je prvi put da je trenutačni predsjednik u startu najavio svoj otpor ako mu rezultati ne idu u prilog. On je činio sve da ovo rekordno izjašnjavanje Amerikanaca putem pošte dovede u pitanje jer američkim poštama nije odobrio dodatna savezna sredstva kako bi omogućio veću protočnost. Za mene ovaj Trumpov potez nije nikakvo iznenađenje. Može imati kompleksne posljedice, riječ je o iznenađujuće izjednačenoj izbornoj utrci, svaki ovakav potez kojim se dovodi u pitanje regularnost samih izbora može komplicirati situaciju.
Ako se doista prekine prebrojavanje, hoće li se sve razriješiti na Vrhovnom sudu ili bi to moglo imati utjecaja na događanja na ulicama.
– Američki sustav poznaje način na koji se rješavaju ovakve dileme koje Trump nameće iako nije dokazao prevare o kojima je ovdje riječ. Ali Amerikanci već su bili suočeni sa sličnim problemom, dovoljno je podsjetiti na slučaj izbora 2000. godine kada je upravo na Floridi moralo doći do novog prebrojavanja zbog slabo vidljive perforacije glasačkih listića. Vrhovni sud naložio je ponovno brojenje glasova, pokazalo se da je bilo određenih neregularnosti, ali cijela priča bila je prekinuta zbog postupanja kandidata Ala Gorea koji je imao apsolutnu većinu palih glasova, ali on je ocijenio da sve to predugo traje i odstupio i tada je George Bush postao predsjednik. To se događalo u jednoj drukčijoj Americi, ovo je Amerika koja je visoko polarizirana i u kojoj postupci poput ovog Trumpova mogu dovesti do reakcije na ulicama. Drugi oblik analize tvrdi da su mediji prenapuhali opasnost od izrazito nasilnih nereda zbog rezultata izbora. Vidjeli smo scene iz mnogih američkih gradova kada vlasnici tvrtki ogradama čuvaju svoju imovinu. Riječ je o programiranom povećanju tenzija od Trumpovog tima jer žele da cijeli proces završi u njegovu korist.
Mogu li se te tenzije primiriti?
– To će ovisiti o Trumpu, ali i Joeu Bidenu i držanju američkih institucija. Rekao bih da će to prije svega ovisiti o demokratskoj zrelosti američkih građana. Postoji mogućnost, Amerika je visoko polarizirana zemlja, ona plaća cijenu u različitim procesima koji traju desetljećima. Trumpova pobjeda 2016. nije incident, ona je uvelike posljedica promjene Amerike tog vremena. Posijana su sjemena različitih razdora, nije lako procijeniti je li dosegnuta kritična masa kad ovo izborno sučeljavanje može izaći izvan predviđenih pravnih okvira.
Predizborne ankete favorizirale su Bidena, na kraju je rezultat izjednačen? Čini se da je uspio preživjeti taj populizam? Može li se ta kriza prenijeti na Europu?
– Europska politika, ali i veći dio medija jako oprezno reagira na rezultate na ovogodišnjim predsjedničkim izborima. To je posljedica iskustva, svijesti da se u prijašnjim slučajevima prebrzo istrčavalo s iskazivanjem podrške pobjedniku. Možda je najbolje to sažeo Jean Claude Juncker koji je rekao da ne treba žuriti s reakcijama jer transatlantski odnosi su krhki i zapravo su u jednoj porculanskoj posudi. Nema sumnje da bi u slučaju pobjede Bidena dobar dio europskih političara odahnuo, izrazio bi određeni optimizam da je moguće s Amerikom komunicirati i surađivati kao prije dolaska Trumpa na vlast. No, ja bih izrazio oprezni optimizam jer u slučaju pobjede Joea Bidena, on ne bi mogao preko noći promijeniti stvari koje je fiksirao Donald Trump. Teško nasljeđe bilo bi prioritet, to znači sanacija američke ekonomije. Što se tiče EU u slučaju pobjede Trumpa, mislim da bi stvari otišle još dalje nego što su otišle u prvom mandatu. Kako surađivati s predsjednikom koji je tako uporno i strastveno radio na razgradnji multilateralnog svjetskog poretka, međunarodnih odnosa koji se baziraju na sporazumima i dogovorima, koji se jasno izražavao protiv Europske unije, zdušno je podržavao Brexit, okrenuo je leđa mnogim sporazumima. Političari Višegradske skupine jasno su za pobjedu Donalda Trumpa. Jedan dio EU se priviknuo na Trumpa.
U slučaju Trumpove pobjede najavljivao se mogući trgovinski rat s EU? Mislite li da bi išao toliko daleko da bi doista ušao u trgovinski rat i da bi Amerika napustila NATO.
– Taj sukob EU i SAD-a je tu, on je krenuo kao dio Trumpove želje da remontira odnose u svjetskoj trgovačkoj organizaciji, da Americi priskrbi povoljniji pregovarački položaj. S EU je ušao u ozbiljan sukob oko tarifa. Prijetio će da će uvesti 25 posto carinu na uvoz europskih automobila, da će uvesti dodatne tarife na uvoz europskog aluminija i čelika, na što je Europa odgovorila da će i ona svojim tarifama pogoditi američke proizvode. Ta priča je otišla daleko, no zamrznuta je odlaskom Junckera u Bijelu kuću gdje je uspostavio primirje s Trumpom u ljeto 2018. i otad se taj trgovinski sukob smirio. Ono što je ozbiljna prijetnja tim odnosima jest namjera EU da u sklopu opće regulacije tehnoloških divova optereti njihovo poslovanje u Europi. Da ne govorimo da dobar dio EU ne gleda na jednak način na odnose prema Kini. To su ozbiljni problemi koji opterećuju odnose jedne i druge strane.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
Da, tocno... dobar dio antifaša, progresivnih ljevičara, podržavatelja nekontrolirane imigracije i sličnih podvala se nadaju da Biden pobjedi...