Tony Abbott, zeleni vrag Australije

Nekoliko stotina prosvjednika dočekalo ga je uz salvu uvreda. Kada je počeo govoriti, srušili su zaštitnu ogradu, jurnuli pa završili na štitovima interventne policije. Studenti u gradu Adelaideu, nezadovoljni poskupljenjem školarina, novi su neprijatelji australskog premijera Tonyja Abbota. A on je neprijatelje stjecao kao na tekućoj vrpci otkako je prije točno godinu dana osvojio vlast.

Zelena ideologija

Spor sa studentima vrti se oko cijena studiranja. Abbot je, naime, dopustio državnim sveučilištima slobodno određivanje školarina što će znatno poskupjeti cijenu studiranja. Studenti u Australiji sada se boje uvođenja američkog sustava obrazovanja, no Abbott ih uvjerava da je tržište najbolje rješenje.

– Nije pošteno da porezni obveznici studentima financiraju obrazovanje. Tko želi studirati, mora to sam platiti. Kreditima možete otplaćivati dug, a zahvaljujući diplomama jednog ćete dana imati bolju plaću – poručio je Abbott prosvjednicima. Ujedno, premijer svoju odluku pravda tvrdnjom da će tržišna utakmica među sveučilištima spustiti cijenu školarina na prihvatljivu razinu. Takav stav ima i po pitanju zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Tony Abbot najbolji je zastupnik i lobist velikog biznisa te velikih tvrtki, što on ne krije još od prvog trenutka stupanja na vlast. Prvi zakon koji je potpisao kao australski premijer bilo je ukidanje Carbon taxa, poreza koji se propisivao tvrtkama na ime ugljikova dioksida koji su njihovi pogoni ispuštali u atmosferu. Nedugo potom okomio se na Tasmaniju, južni australski otok na kojem je, nakon tri desetljeća sukoba između ekologa i velikih kompanija, prije dvije godine potpisan sporazum o sigurnoj isporuci drveta uz zaštitu izvorne šume. Tasmanija je, naime, toliko jedinstvena biocjelina da su je Ujedinjeni narodi uvrstili na popis svjetskog nasljeđa. No, za Abbotta su to samo isprazne tlapnje pa je čak i poručio da je država previše “zaključala” šume pa je od UNESCO-a zatražio uklanjanje 74.000 hektara, što je petina Tasmanije, s liste zaštićenih dobara. Ondje je bez posla, tvrdi Abbott, 7,6 posto stanovnika, dok je prosjek Australije šest posto, a tasmanijske šume treba iskoristiti da bi se nezaposlenost smanjila. Kad je riječ o Tasmaniji, Abbot planira renesansu drvne industrije u kojoj danas radi 4000 ljudi, dok je prije šest godina zapošljavala 6000 radnika.

Abbott za sve australske nedaće krivi „zelenu ideologiju”, ekološke pokrete i zaštitu okoliša. Čak je prije nekoliko mjeseci uveo i zakon kojim se prosvjednici koji ometaju tvrtke u radu, pogotovo šumarske i rudarske tvrtke, kažnjavaju s po deset tisuća dolara globe i zatvorskom kaznom. Ne čudi stoga što su ga ekolozi diljem svijeta već prozvali zelenim vragom Australije, neprijateljem koji će potkopati civilno društvo na najmanjem svjetskom kontinentu.

Foto: Reuters/PIXSELL

Pobješnjeli redovnik

Abbott se nikad nije bojao upuštanja u sukobe. Sin Australke i Engleza rođen u Londonu razmišljao je o tome da postane katolički svećenik, no onda se preselio u Australiju i postao novinar. Novinarstvo mu je pomoglo da stekne kontakte s visokopozicioniranim političarima Laburističke stranke u kojoj mu je ponuđeno i mjesto. No, nezadovoljan ulogom sindikata poslije je napomenuo da radnička stranka jednostavno nije za njega. Zaposlio se kao upravitelj jednog postrojenja za proizvodnju cementa u kompaniji Pioneer Concrete, a ubrzo zatim prešao u odnose s javnošću Liberalne stranke te postao i savjetnik stranačkog čelnika Johna Hewsona.

Nakon što je premijer postao John Howard, Abbott 1998. postaje ministar rada, a poslije i ministar zdravlja u konzervativno-liberalnoj koaliciji protiveći se pobačaju i homoseksualnim brakovima. Za vladavine laburista 2009. pobjeđuje na unutarstranačkim izborima u Liberalnoj stranci pretvorivši se u prvog čovjeka oporbe. Nazivaju ga pobješnjelim redovnikom zbog agresivnog stava, nekadašnje obuke za svećenika i žestokih političkih istupa zbog kojih četiri godine poslije, 2013., dobiva većinu u parlamentu i poziciju premijera Australije.

Azilantima ulaz zabranjen

Odmah je prionuo onome što je obećavao u predizbornoj kampanji, spuštanju poreza, smanjenju broja članova vlade, ali malo je tko predviđao da će toliko pogodovati velikim tvrtkama. Ovog trenutka bori se za ukidanje 30-postotnog poreza rudnicima koji su uveli laburisti. Rudarstvo je, tvrdi Abbott, ključna gospodarska grana i, ostane li porez na snazi, investicije će umjesto u Australiju odlaziti u Aziju.

Suprotstavio se i imigrantima iz jugoistočne Azije koji već godinama Australiju vide kao obećanu zemlju, idealnu za traženje azila. Na stotine azilanata pristizale su čamcima u Australiju tražeći utočište i bolji život za sebe i svoje obitelji. Dok na vlast nije došao Tony Abbott. Australska ratna mornarica dobila je zadatak štititi prilaze kopnu, a čamci s emigrantima više ne pristaju na obale Australije. Oko 1500 osoba koje traže azil smjestio je u prihvatni centar u otočnoj državici Nauru, 4500 kilometara sjeveroistočno od Australije. Njih oko tisuću moglo bi biti poslano u Kambodžu u sklopu dogovora dviju vlada. Nauru, naime, dopušta privremeni boravak emigranata iz Azije, koje bi pak trajno mogla primiti Kambodža ako joj Australija u obliku pomoći isplati oko 40 milijuna američkih dolara. Emigranti bi se tako, umjesto u bogatoj politički stabilnoj državi, našli u potpuno drukčijem okruženju u kojem vladaju siromaštvo i korupcija.

Nevladine udruge napadaju Abbotta napominjući da su mnogi emigranti djeca i kako im nitko ne jamči sigurnost završe li tamo. Premijer tvrdi da je ta politika nužna u sprečavanju masovnih, opasnih prekomorskih dolazaka. U posljednjem pokušaju, krajem lipnja, 157 ljudi sa Šri Lanke preusmjereno je na Nauru. Abbott je svojim obećanjima i programom prije samo godinu dana bio nada većine Australaca. Stav je sada drukčiji, njegove oštre mjere, beskrupulozan pristup zaštiti okoliša i gaženje pojedinca nauštrb boljitka velikog biznisa otrijeznile su velik broj glasača. No izbori su još daleko.