Transkript Sanaderova svjedočenja pred Povjerenstvom

Bivši premijer Ivo Sanader odgovara na pitanja saborskog Povjerenstva o Ini. U svom svjedočenju Sanader govori o tome kako je i pod kojim uvjetima izmijenjen ugovor Ine i MOL-a.

Jedno od prvih pitanja koje je dočekalo Sanadera bilo je o tome kako je Inin dug za trošarine mogao toliko narasti.

"Nije bilo dogovora da Ina ne plaća trošarine"
- Nije točno da je bilo dogovora da Ina ne plaća trošarine, Šuker je tu bio u pravu, a Dragičević nije. Ali nismo se ni mogli ponašati samo kao vlasnici. Da smo se tako ponašali, mogli smo staviti ključ u bravu. Nismo vršili pritisak u stilu: 'Ajde platite trošarine, pa makar otišli u stečaj. I to je bilo logično. Ali isto tako ću vam reći da se u čitavom nizu drugih slučajeva ne samo moja Vlada nego sve vlade moraju brinuti za gospodarstvo. Pa cijeli je niz država lani podupirao privatne kompanije - obrazlagao je Sanader saborskom Istražnom povjerenstvu. 

 - Ugovor je potpisan 17. srpnja 2003. i po njemu strateški partner ima 25 posto plus 1 dionicu, ali i snažna upravljačka prava. Isteklo je pet godina u kojima MOL nije mogao raspolagati dionicama bez pisane potvrde Vlade - rekao je u svom svjedočenju Sanader govoreći o tome kako je i pod kojim uvjetima izmijenjen ugovor Ine i MOL-a.

- Našli smo se u situaciji da ta klauzula u srpnju 2008. više ne vrijedi i to je bio prvi razlog da se tu klauzulu ponovno uvrsti u međudioničarski ugovor. MOL je u srpnju dao dobrovoljnu javnu ponudu i ponudili su da im tko hoće za 2800 kuna proda dionice. Vlada im ne prodaje, ali im prodaju građani oko 15 posto i Fond hrvatskih branitelja 7 posto. MOL tako ima 47,16 posto i postaje najveći dioničar. Prema međudioničarskom ugovoru iz 2003. godine, kada Vlada padne na manje od 50 posto vlasništva, nemamo više pravo na četiri člana nadzornog odbora te više nismo imali pravo veta na raspolaganje imovinom Ine, rekao je Sanader.

- Mi smo pregovarali da ista klauzula (lock up period) uđe u novi ugovor i uspjeli smo, tako da MOL ne može raspolagati dionicama bez pisane potvrde Vlade do 2013. godine. Osim toga u svim strateškim pitanjima predstavnici Vlade imaju pravo veta, a poseban je uspjeh Polančeca i pregovarača bio pravo prvokupa od Vlade ako MOL bude meta neprijateljskog preuzimanja - kazao je Sanader.

Sanader: Točno je da je Polančec o svemu izvještavao HDZ i Vladu

- Polančec je kazao da da je o svemu izvještavao vas, Predsjedništvo HDZ-a i Vladu te davao izvješća odboru za zakonodavstvo, ministrima Šukeru i Matulović-Dropulić, je li to točno - pitala je Zgrebec.

- To je točno - kazao je Sanader.

Boris Kunst: Je li privatizacija Ine uopće bila potrebna?
- Mogu odgovoriti na ovo pitanje na dva načina: politički to je bila utakmica u kojoj smo mi kritizirali bivšu Vladu i to je bila borba. Mi smo zatekli činjenicu da je neposredno prije izbora bio završen proces privatizacije. Možda da je bilo snage, možda smo mogli postaviti Inu kao regionalnog igrača, pa da Ina kupi neku južnoistočnu europsku kompaniju i postane ozbiljniji igrač. To nije kritika bivše Vlade, to smo se pitali i tada. No za tako nešto trebala je promjena mentaliteta, i mi bismo u Hrvatskoj trebali i inače razmišljati o tome da mi kupujemo i postajemo regionalni igrači, a ne da nas kupuju.

Što je, tu je, mi smo ušli u Vladu, građani i birači tako su odlučili, i mi smo morali puno stvari rješavati. Ne želim polemizirati: Ina je sjajna kompanija, bila je snažna u vrijeme Jugoslavije, i na svima nama je da zajedno s MOL-om učinimo sve da Ina ostane snažna kompanija.

Zatekli ste i 5,5 milijuna kn obveza?
-To je i nas iznenadilo, no mi smo to platili, čini mi se izvanproračunskim
sredstvima.

Gordan Maras: Tko je sudjelovao na sastancima užeg kabineta Vlade?
- To je kabinet koji raspravlja o ključnim pitanjima prije nego ona dođu u Vladu. Resorno ministarstvo predloži neki zakon, onda na međuresorsku komisiju, pa slijedi koordinacija, uži kabinet pa Vlada. Ja sam uveo neke promjene. Kod mene su u užem kabinetu sudjelovali svi ministri, ne samo potpredsjednici Vlade i premijer - rekao je Sanader.

Rekli ste da ste Vi sadašnjoj premijerki Kosor sugerirali da se uključi u pripremu dokumenata jer se Šuker i Polančec nisu uspjeli usuglasiti?

- Da - rekao je Sanader.

Jeste li bili upoznati s prodajom dionica HFB-a 7 posto koji su bili ključni za MOL-ovo stjecanje većinskog vlasništva. Tamo je naime potpredsjednica Kosor bila glavna?
- Nisam dao direktan nalog, to je bila odluka uprave HFB-a - rekao je.

Jadranka Kosor sudjelovala je u svim ključnim odlukama

Jeste li imali povjerenja u potpredsjednicu Kosor dok ste bili premijer?

 - Postavljate vrlo lukava pitanja, gospodine Maras, to je već u sferi političke utakmice. Nema tog premijera koji se nije oslanjao na svoje suradnike pa ni premijer Račan - odgovorio je Sanader.

 - U mojoj Vladi prva potpredsjednica bila je Jadranka Kosor. U svim su ključnim stvarima sudjelovali ne samo ona nego i svi ključni ljudi. Tako se radi, to je najnormalnije.

Jeste li se susreli s čelnicima MOL-a na dva sastanka mjesec dana prije i poslije ostavke i jeste li bili sami i je li taj sastanak održan u Predsjedništvu HDZ-a?
- Imali smo praksu da, ako neki partner ima potrebu o nečemu izreći svoje stajalište, mi smo mu to i omogućili.

Jesu li sastanci održali i tko je tamo bio?
- Kad sam bio premijer u različitom sastavu sastali smo se i kod mađarskog premijera i u mom uredu u Vladi s predstavnicima MOL-a.

Maras: Jeste li se sastali s predsjednicom AZTN-a gosp. Spevec, vezano oko uvjeta prodaje Ine i draftu vezanom za Tifon?
- Vlada nema tu obvezu sastajati se s bilo kim iz AZTN-a. Vi inzistirate stalno na nečemu što nije tema privatizacije Ine. Olgica Spevec i ja razgovarali smo o tržišnom natjecanju, ali oko privatizacije Ine ne. Ina je 2008. bila u velikim gubicima, između ostalog zbog nabavke nafte po visokim cijenama.

Jeste li ikad o tome razgovarali s čelnicima Ine? Ne, o tome računa vode skupština i NO.

Pitam vas to jer postoji spekulacija da je Jozo Petrović bio glavna osoba u Ini, a Dragičević samo figura.
- Ne, iznijeli ste cijeli niz spekulacija koje su netočne i nemam ih potrebu komentirati.

 Zbog čega je došlo do preuzimanja plinskog biznisa od Ine?
- Tu je najvažnija činjenica bila sukob Rusije i Ukrajine oko plina i zastoja oko isporuke plina Hrvatskoj i Europi. Moja intencija je bila da Hrvatska postane energetski neovisna, a ne da ovisimo o Rusiji i Ukrajini. Ključno je da HR bude energetski sigurna. I 2003. je trebalo razmišljati o mogućem izdvajanu plinskog biznisa iz Ine pa je onda prodati. I danas je zadaća energetska neovisnost, mislim da je to bio dobar potez i mislim da će rezultati Plinacroa pokazati. Mi moramo i zbog EU moramo uskladiti cijenu plina s tržištem i mislim da je ovo najbolji način za to - rekao je Sanader.

Zbog čega isto niste napravili i s domaćim resursima, nego smo Ini ostavili iskorištavanje domaćeg plina?

 - Išlo se korak po korak, prvo skladište, a onda je trebalo isto napraviti i s prirodnim resursima u zemlji.

 Tko vas je pripremao za izmjene međudioničarskog ugovora, i jesu li bile potrebne?

 - Odakle vi znate da bi se partneri mogli dogovoriti bez izmjene međudioničarskog ugovora. Jeste vi možda predstavnik MOL-a pa da znate da bi se oni dogovarali kad imaju 48 posto, a mi 45 posto dionica. Vi ste im dali veća upravljačka prava sa 25 posto + 1 dionicom, a mi bismo ih trebali ignorirati kad imaju 48 posto.

Maras: Jeste li bili upoznati s izmjenama međudioničkog udjela, odnosno koliko Hrvatska ima manja prava sada?
- Dakle vi biste htjeli da MOL ima jednaka prava sa 48 posto i 25 posto udjela? Ako sam vas dobro razumio.

Maras: Jeste u lipnju kad ste u Budimpešti govorili o potrebi širenja posla s MOL-om zapravo favorizirali MOL?
- Nitko nije favorizirao MOL, nego prva Vlada koja je s njim potpisala ugovor, a mi smo samo radili u skladu s tim ugovorom. Stavili ste nas pred gotov čin jer nismo htjeli uvoditi trećeg partnera zato što se to ne bi dobro odrazilo na boljitak kompanije. Drugi razlog je jer nismo htjeli više prodavati dionice nekom trećem partneru. Zamjena dionica bila je jedna zanimljiva ideja da Ina ne bude samo subjekt privatizacije, nego jedan općeniti faktor, no od toga se odustalo jer nije bilo moguće to ostvariti kako smo mi željeli.

Čudi li vas da se sve odluke u ovoj zemlji želi prebaciti na Vas i Polančeca
- Svaki ponedjeljak imali smo sastanke u HDZ-u. A ovo drugo neću komentirati, sve što sam radio, radio sam za boljitak Hrvatske, osvojili smo izbore u dva mandata. Ima tu puno folklora, a i one poslovice "Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada".

Salapić: Govorili ste o zatečenom stanju 2003. Smatrate li da su zadržana prava 25 posto + 1 dionici previše, je li im dano više nego što im pripada i je li to štetilo Hrvatskoj?

- Da, mislim da je dano previše.

Je li je bilo nužno ići u izmjene ugovora?

- Da, trebalo je, jer su ispunjeni uvjeti koje sam već rekao ranije.

Je li ikad na Predsjedništvu HDZ-a bio sam ugovor ili aneks ugovora ili samo okvir?

- Bili su ključni elementi ugovora o kojima se raspravljalo.

Zašto aneks ugovora nije prošao pet koraka koje ste naveli jer to potvrđuju zapisnici s Vlade, odnosno datum kada je aneks ugovora došao na Vladu?

- Ne znam za taj podatak, ali ako je Vlada glasovala, sigurno su svi kriteriji bili zadovoljeni.

Sanader: Za lošu situaciju u Ini kriva je gospodarska kriza

Koračević: Molim Vas da mi objasnite činjenicu da je 2008. godine prema Polančecovim riječima Ina bila pred kolapsom. Je li Vas je Šuker informirao kao predsjednik NO Ine o tome što se tamo događa?

- Da, i ne samo mene nego i vodstvo Vlade i stranke.

Je li je iznio lošu gospodarsku situaciju u Ini?

- Nije, jer nije mogao predvidjeti gospodarsku krizu.

Za situaciju u Ini kriva je svjetska gospodarska kriza?

- U velikoj mjeri.

Šuker je izjavio da nije bio upoznat s ugovorom. Kako Vi to komentirate s obzirom na to da je on bio vaša desna ruka vezano za Inu?

- Nije na meni da komentiram bilo čije izjave na Povjerenstvu.

Je li je Ina od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku?

- Da.

Kako ste mogli prihvatiti da Hrvatska sa 45 posto dionica ima manje prava nego MOL sa 25 posto dionica?

- Koja prava, na primjer?

Operativno vođenje.

- Koje operativno vođenje?

Operativno vođenje koje je Hrvatska imala prije.

- Pa normalno je da su Mađari tražili veća prava kad su stekli 48 posto dionica u odnosu na vrijeme kad su imali 25 posto. Mi smo napravili dobar posao kad smo osigurali da se niti jedna strateška odluka ne može donijeti bez suglasnosti hrvatske strane.

Na temelju čije procjene ste radili izdvajanje plinskog biznisa i skladišta Okoli?

- Na temelju savjetnika koji se time bave, kao i u slučaju prošlih vlada.

Je li na sastanku s čelnim čovjekom MOL-a, na kojem su bili i Šuker i Polančec, u Predsjedništvu HDZ-a donesena bilo kakva odluka o neplaćanju doprinosa u državni proračun od Ine?

- Ne.

Inicijativa za promjenu ugovora došla je iz resornog ministarstva

Lovrin: Iz fonograma Vlade razvidno je da se moralo izmijeniti ugovor iz 2003. godine. Je li to vaše iščitavanje ugovora ili prezentacija potpredsjednika ili pak interpretacija savjetničkog tima? Po mom pravnom shvaćanju ugovor se nije morao mijenjati.

- Inicijativa je došla iz resornog ministarstva.

Jeste li znali da je Polančec istodobno s izmjenama ugovora Ine tražio pomoć MOL-a za Podravku?

- Ne, niti me tko informirao o tome.

Leko: Važan element u privatizaciji Ine bila je strategija razvoja Ine. Kod izmjene ugovora znalo se da Ina ne provodi strategiju razvoja, nego se tek sada provodi. Tko je odgovoran za to što se strateški razvoj ne realizira i kako je Vlada reagirala?

- Onog časa kad smo preuzeli odgovornost znali smo da postoji novi strateški partner i nastojao se uskladiti strateški plan i njegova provedba. To se tada, 2004. nije provodilo, i mi smo 2005. godine počeli skupljati novac i realizirati taj projekt o kojem vi govorite.

Je li to zaostajanje u strateškom planu pogodovalo MOL-u u preuzimanju 48 posto dionica?

- Ne, jer je MOL tada dionice platio 2800 kuna, a ne puno manje kao ranije. 

Je li se o Ini raspravljalo na nekoj od telefonskih sjednica Vlade?

- Ne, to je strateško pitanje i o tome se ne raspravlja na telefonskim sjednicama.

Što je uzrok neslaganja sadašnje premijerke s Vama. Kosor tvrdi da i nije bila na nekim sastancima za koje Vi tvrdite da je bila?

- Suzdržao bih se od komentara.

Jeste li otišli iz politike zbog privatizacije Ine?

- Nipošto, otišao sam jer nisam želio trgovati s hrvatskim teritorijem vezano uz problem sa Slovenijom.

Kako se osjeća Predsjedništvo HDZ-a danas?

- A kako se osjeća Predsjedništvo SDP-a?

Marić: Zašto zovete MOL strateškim partnerom kad on to nije. On je kupac dionica, odnosno zajedničar.

- Svi smo ga i tada i danas tako zvali, ali ako vas to smeta zvat ću ga zajedničar.

Je li prodaja dionica u prvoj fazi bila "velika igra"?

- Ja to ne znam i ne mogu o tome govoriti na taj način. Nisam ni znao da je OMV bio među ponuđačima za kupnju Ine. Mi o tome nismo bili informirani, što ne znači da je bilo nešto "trulo u državi Danskoj".

Do danas nismo vidjeli natječaj o prodaji Ine. Znate li je li se prodavala samo 25 posto + 1 dionica ili i upravljačka prava?

- Ja to ne znam, to bi trebalo pitati one koji su sastavljali ugovor. Znam da se direktnom pogodbom biralo pravne savjetnike, i domaće i inozemne. Na sjednici održanoj 25. travnja 2002., kad se birao pravni savjetnik za privatizaciju Ine, bio je, zanimljivo, i predsjednik Republike Stjepan Mesić. Držim da je trebalo objaviti tekst natječaja.

Zašto niste smijenili članove uprave Ine u ime Vlade ako znamo da je 2008. godine kompanija bila u lošoj poslovnoj situaciji?

- Jer je to uloga Nadzornog odbora.

Kelić: Da se sada vratite u to vrijeme, biste li postupili isto vezano uz Inu i plinski biznis?

- Učinio bih isto.

Maras: Mađari teoretski mogu svake godine prodati 10 posto Ine

Maras: Rekli ste da Vlada nije dječji vrtić i da se odluke donose po proceduri koja je propisana. Kako je moguće da vam promakne kada je riječ o zadržanim pitanjima u prvom i drugom ugovoru, kada je riječ o imovini. Ostavimo mađarskoj strani mogućnost da svake godine proda 10 posto kompanije bez suglasnosti hrvatske strane? I druga stvar koja je bitna, ovdje ne govorimo Vi i ja da mađarska strana ima 100 posto upravljačkih prava, nego mađarska burza, jer im ne bi dozvolila uvrštenje financijskih pokazatelja Ine u njihovu kompaniju.

-  Niti jedna strateška odluka u upravi Ine ne može se provesti ako hrvatska strana uloži veto. To je zajamčeno ugovorom.

Ali ugovor definira da odluka postaje strateška tek kada vrijednost postane veća od 10 posto? Toga u prvom ugovoru nema, Mađari teoretski mogu svake godine prodati 10 posto Ine.

- To nije bilo specificirano u prvom ugovoru, ali bilo je puno toga drugog štetno u prvom ugovoru.

 Lovrin: Jesu li članovi Predsjedništva donosili odluku na temelju prezentacije potpredsjednika Vlade ili su imali ispred sebe tekst ugovora i jesu li svi tekstovi sa svim dodacima prošli svu Vladinu proceduru?

- Svi elementi bitni za donošenje odluke bili su prezentirani i raspravljani nekoliko puta, i ja pretpostavljam, i tako sam pretpostavio i ovog puta, da su svi potrebni koraci napravljeni i obavljeni prije donošenja odluke.