Hrvatski eurozastupnici nisu zanimljivi bruxelleskim lobistima

Više od 10 tisuća sastanaka s lobistima zabilježili su zastupnici u Europskom parlamentu od srpnja ove godine na stranici Transparency Internationala. Od toga, ni jedan jedini nije s eurozastupnicima iz Hrvatske. Najviše lobista primili su Šveđani, Finci i Nizozemci, dok je uz Hrvatsku jedina država s nula sastanaka Cipar. Bilježe li naši europarlamentarci sastanke ili ih jednostavno – nema?

– U ovom se zastupničkom mandatu zastupnik Picula nije susretao s predstavnicima lobističkih skupina – kažu nam iz ureda zastupnika Tonina Picule (SDP, S&D).

Zastupnik Picula o sastancima s veleposlanicima, predstavnicima drugih zemalja, nevladinih udruga i medija redovito javnost obavještava putem svoje internetskih stranice, na društvenim mrežama i objavama za medije ako je riječ o susretima za koje se procjenjuje da su od šireg interesa javnosti, dodaju. Picula prima izvješća hrvatskih interesnih udruženja poput Hrvatske gospodarske komore i drugih sličnih udruženja, gdje oni izvještavaju o svojim stavovima kad to smatraju shodnim i podržava postojanje registra i praksu objave izvješća o susretima s lobističkim udruženjima i o njima će obavještavati ako se takvi sastanci održe.

Željana Zovko (HDZ, EPP) napominje kako su samo izvjestitelji, izvjestitelji iz sjene i predsjednici odbora dužni objaviti svoje održane sastanke koji spadaju u opseg Registra transparentnosti.

– Interesne mi se skupine nisu obratile za zatvorena izvješća za koja sam bila odgovorna, a za izvješća na kojima trenutačno radim sastanke ću pravodobno prijaviti prije zatvaranja samih izvješća – ističe eurozastupnica.

Transparentnost je tema o kojoj se godinama ozbiljno razgovara na razini EU, uz neprestane kritike da je Bruxelles u ne do kraja definiranoj zoni kad je riječ o djelovanju interesnih skupina i njihovoj vezi s onima koji donose odluke. Otkad je Transparency international pokrenuo interaktivni portal Integrity Watch, koji bi trebao javnima učiniti sve sastanke, između ostalih, i zastupnika u Europskom parlamentu, primijećeno je otvaranje, no ono nije jednako diljem Europe, kao ni diljem političkih skupina.

Logično je da nisu svi zastupnici jednako zanimljivi lobistima – sastanke je tako prijavilo njih 309 od 704, dok u objavama prednjače skupina Zeleni/EFA (Europski slobodni savez). S druge strane, u raznim institucijama Bruxellesu najviše sastanaka održala skupina BusinessEurope, skupina koju čine poduzeća iz 40-ak EU i ne-EU država s 30 lobista, budžetom oko četiri milijuna eura, potom Google s budžetom od oko osam milijuna eura te potom Airbus.

Hrvatska je za – i posebno prije predsjedanja Vijećem EU – bila zanimljiva lobistima – prva je svoje lobiste poslala Američka gospodarska komora, AmCham, i Britanska gospodarska komora. Lobirali su, među ostalim, Konfederacija europskih sindikata, Konferencija europskih crkvi, kompanija za kružna putovanja FIPRA, CECIMO kao udruga proizvođača strojnih alata te predstavnici Europske nautičke industrije.