Tranzitom bez zadržavanja Vlada bi kršila zakone

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić na prvoj sjednici Vlade izjavio je kako radi na tome da se migranti i izbjeglice propuštaju kroz Hrvatsku bez ikakva zadržavanja.

Izjava zvuči super iz perspektive ovakve logike: nema (zadržavanja) ljudi, nema problema. Ali ta izjava u prijevodu znači da nova vlada želi organizirati kršenje važećih europskih i nacionalnih zakona. Nikad nije dobro da se članovi Vlade javno izjašnjavaju kako planiraju kršiti zakon pa stoga ideja izrečena na sjednici Vlade vapi za elaboracijom. Kako organizirati tranzit tisuća migranata dnevno bez ikakva zadržavanja ako zakoni nalažu da se neregularne migrante zadrži, registrira i provede kroz točno preciziranu proceduru traženja međunarodne ili privremene zaštite? U kojem važećem europskom ili nacionalnom propisu piše da, u slučaju da vam neregularni migranti uđu u zemlju, koja je punopravna članica EU, trebate organizirati tranzit bez njihova zadržavanja u sljedeću državu članicu EU? Ne piše ni u jednom. A u nizu propisa piše upravo suprotno. Ako odlučimo danas otvoreno kršiti zakone, to sutra može imati štetne posljedice, bez obzira na to što propise o azilu (tzv. dublinske propise) trenutačno krše manje-više sve zemlje članice EU. Krše ih mnoge, ali u slučaju tranzita bez zadržavanja nijedna ih ne bi kršila tako otvoreno kao Hrvatska.

Europska komisija dosad je poslala 48 opomena protiv 21 od ukupno 28 država članica EU zbog kršenja ovih ili onih propisa o azilu, registraciji i zbrinjavanju tražitelja azila. U posljednjem setu opomena, u prosincu, zajedno s Hrvatskom zbog istog je razloga, nedovoljno sustavnog unosa podataka o otiscima prstiju migranata i izbjeglica u europsku bazu podataka Eurodac, opomenula i Grčku i Italiju. Sve su tri zemlje, dakle, u istom formalnom prekršaju, no Hrvatska je ipak stršala po brojkama. Dok je Italija u Eurodac unijela 29.000 podataka od 65.000 ljudi koji su kroz nju prošli, a Grčka 121.000 podataka od ukupno 492.000 ljudi koji su kroz nju prošli, Hrvatska je u Eurodac unijela 575 podataka od oko 340.000 ljudi koji su kroz nju prošli do kraja studenog. Drugim riječima, u 0,169 posto slučajeva poštujemo zakonsku obvezu koja proizlazi iz našeg članstva u EU.

Kako bismo se osjećali da nam EU iz fondova isplati 0,169 posto novca koji nam pripada? Usporedba nije potpuno ista, ali poanta je ista: članstvo u EU donosi prava i obveze. Ako tako olako ignoriramo obveze, tko će nam jamčiti da netko drugi sutra neće ignorirati naša prava? Naš argument da je migrantska kriza stvorila kaos u kojemu nitko – ponajprije Grčka, a na kraju ni Njemačka – ne poštuje važeće dublinske propise zaista jest na mjestu. Ali i taj argument može se koristiti do određene mjere, ne beskonačno, ne kao bjanko ček koji nam je netko dao pa možemo s njime što god hoćemo. Grčka je, kao što vidimo iz gore navedenih podataka, u Eurodac upisivala četvrtinu ukupnog broja migranata, Europska komisija priznaje joj napore koje čini u gotovo nemogućoj situaciji, ali svejedno je prošlog tjedna upućena prijetnja Grčkoj da u roku od tri mjeseca dovede stvari u red ili će se dogoditi dvogodišnja suspenzija schengenske zone bez granica.

Ideja novog ministra unutarnjih poslova o tranzitu migranata bez zadržavanja u Hrvatskoj neizvediva je bez grubog kršenja važećih nacionalnih i europskih propisa, u suprotnosti je s javno proklamiranim vanjskopolitičkim ciljem nove vlade o sanaciji odnosa sa susjedima i s Bruxellesom, a također je u suprotnosti i sa zaključcima svih summita održanih u Bruxellesu posljednjih mjeseci na temu migrantske i izbjegličke krize, uključujući i listopadski summit lidera država na tzv. zapadnobalkanskoj ruti. Ondje je čitava poanta bila usporavanje migranata i izbjeglica na putu prema sjeveru EU, a ne ubrzavanje. Poanta je bila da se prekine brzo transferiranje koje među migrantima stvara dojam da će vrlo brzo, u nekoliko dana ili tjedana, biti prebačeni od Grčke do Njemačke ili Švedske. Poanta je da neće. Ako se migrant pojavi na granici bez dokumenata i ne želi dati otiske prstiju, već samo želi da ga se pusti da prođe dalje u Njemačku, odgovor koji bi trebao dobiti nije: “OK, evo organizirat ćemo to što brže, bez zaustavljanja”, nego: “Ne, ne možete biti propušteni odbijajući registraciju”. Ta poruka treba mu biti rečena u Grčkoj, ne u Hrvatskoj. Ali da bi on na to pristao u Grčkoj, on ne smije imati dojam da će, čim izađe iz Grčke i krene dalje rutom, biti ekspresno transportiran do Njemačke.

>> Vlada demantira novu migranstku rutu prema Jadranu