Opasnost za susjede

Traume iz mladosti: Sultanovi podanici žele srpsko carstvo

Foto: Reuters/Pixsell
Traume iz mladosti: Sultanovi podanici žele srpsko carstvo
27.03.2011.
u 22:20
Sjećanje na bitku iz 1389. ostalo je snažno kod Srba. Gubitak moći bio je osobito traumatičan. Ne samo da su prestali biti regionalnom silom nego su posve nestali kao politički entitet.
Pogledaj originalni članak

Jedan događaj iz srednjovjekovne srpske povijesti snažno je prisutan u današnjoj srpskoj kulturi i politici. Bitka s Turcima na Kosovu polju 1389. i dalje ima velik utjecaj na Srbe, koji je doživljavaju kao obrtnu točku u tranziciji od važne suverene srednjovjekovne balkanske države prema ekonomski i kulturno zaostaloj etničkoj zajednici u Osmanskom Carstvu, stanju u kojemu se nalazila sve do 19. stoljeća.

Stvaranje pomame


Čak i nakon što je Srbija ostvarila suverenitet 1878. i zadobila dominantnu ulogu u jugoslavenskoj zajednici 1918., sjećanje na bitku iz 1389. ostalo je snažno. Gubitak moći bio je za Srbiju osobito traumatičan. Ona ne samo da je prestala biti regionalnom silom nego je posve nestala kao politički entitet. Srbi su postali drugorazredni sultanovi podanici. Takvo je stanje trajalo od 15. do 19. stoljeća i tijekom tog su vremena Srbi ustrajno njegovali mitove o svojoj velikoj prošlosti i velikoj budućnosti.

Piše to dr. Branimir Anzulović u upravo izašloj knjizi “Mit o nebeskoj Srbiji: polazište osvajačkih ratova i zločina u 20. stoljeću” u izdanju “Večernji edicije”. Ta je knjiga autorov prijevod i revizija teksta koji su 1999. objavili New York University Press u New Yorku i Hurst Publishers u Londonu pod naslovom “Heavenly Serbia: From Myth to Genocide“. Anzulović napominje: “Mitovi o srednjovjekovnom carstvu i njegovoj propasti doprinijeli su stvaranju nacionalističke pomame u trenutku kada je očekivani raspad poretka koji su uspostavili komunisti nakon Drugoga svjetskog rata i srpska dominacija u vojnim snagama Jugoslavije pružao, kako se činilo, jedinstvenu priliku za ostvarenje središnjeg obećanja srpske nacionalne mitologije – stvaranja Drugoga srpskog carstva.” Ova multidisciplinarna knjiga istražuje genezu mitova koji su poslužili Slobodanu Miloševiću za stvaranje podrške njegovim neuspjelim osvajačkim pohodima. Središnju ulogu odigrao je stari mit o nevinoj i patničkoj “nebeskoj” Srbiji te noviji mit o neprijateljima koji šuruju kako bi onemogućili njezin opstanak.

Slavljenje krvi i tla

Glavni elementi srpskoga povijesnog iskustva koji su hranili te i popratne mitove jesu: isprepletenost crkve, države i nacije koja je dovela do sekularizacije crkve i divinizacije ostalih dvaju entiteta; drastičan i dug prekid nacionalnog razvoja zbog osmanskog gospodstva; endemsko nasilje u dinarskim brdima; romantičarsko slavljenje krvi i tla; naglo širenje Srbije u Balkanskim ratovima i stvaranje Jugoslavije, što je dovelo do jakog iskušenja za srpski ekspanzionizam; te laži o srpskim gubicima u Drugome svjetskom ratu koje je svijet u velikoj mjeri prihvatio i time ih učinio uvjerljivijima.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 268

ET
etnapr
00:42 28.03.2011.

Imamo mi naše more-adu Ciganliju

OB
-obrisani-
08:53 28.03.2011.

+ - 28.03.2011. u 08:00h Miške je napisao/la: A pazite sad ovo. Tursko je carstvo imalo daleko razvijeniju administraciju, nego tadašnje europske države. U Bosni su na pr. nacrtali svaki tor, popisali gospodarske i sakralne zgrade. To se može naći u arhivima u Carirgradu. Ali, n i g j e se ne može naći spomen ili bar zabilješku bitke na Kosovu Polju 1389. Jeli to jednostavno još jedan srpski mit ? Te bike nije ni bilo ? Poslije bitke na rijeci Marici, Turski izgleda, nisu imali nikakovih problema sve do Madzske. -------------------------------------------------------------------------------------------------------- Turci zaista nigdje ne spominju bitku na Kosovu Polju, ali spominju bitku na Marici i naznacuju je kao vrlo vaznu i vrijednu pobjedu.

OB
-obrisani-
00:25 28.03.2011.

ne zanima me struktura privrede,mada u tu smo bolji par procentnih poena sto se tice industrije i proizvodnje u dohotku.....ja konkretno o dugu pricam koji hrvatima iznosi 120% bdp a srbiji nesto malo prko 60%......to mene zanima,to....