Svatko je krojač svoje sreće, a ako se ukaže prilika, i tuđe nesreće. A prilika se pokazala vladajućoj koaliciji na čelu s HDZ-om koja će morati donijeti izmjene Zakona o izbornim jedinicama, a sva je prilika da će pravila skrojiti prema svojim potrebama. Može li drukčije? Premda se još ne zna za koji će se model vlast odlučiti, Skupština Primorsko-goranske županije izglasala je neki dan prijedlog da ta županija ostane cjelovita u jednoj izbornoj jedinici. Prema prijedlogu Nenada Pokosa iz Instituta dr. Ivo Pilar, za koji neki kažu da bi mogao biti podloga za zakonske izmjene, ta bi se županija podijelila u dvije izborne jedinice, pa su se vijećnici požurili da im se ne bi kasnije spočitnulo da su spavali.
Krojenje izbornih jedinica povjereno je, prema pisanju medija, Ivanu Malenici, Ivanu Anušiću, Vladimiru Šeksu, Karlu Ressleru... Zajedničko im je to što svi zastupaju HDZ. U toj stranci važu je li im zgodnije da se granice izbornih jedinica prekroje ili da ostanu kakve jesu, ali da se promijeni broj zastupnika kako bi Ustavni sud bio sit, a svi ostali na broju. Ustavni sud je u veljači ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji se primjenjivao na sedam izbora. Ukinut je jer ne vrijedi u svakoj jedinici svaki glas jednako. Demografija se uključila u izborne procese. Znalo se to i prije, ali nakon što je proveden popis stanovništva 2021., razlike u broju birača dodatno su se produbile i postale neodržive. Stručnjaci nude više mogućnosti, od toga da cijela zemlja postane jedna izborna jedinica do toga da granice ostanu kakve jesu, ali da one s više birača daju i više zastupnika.
Tu je, dakako, i mogućnost prekrajanja radi uravnoteženja broja birača i utaženja gladi za mandatima. Iako vladajućima ne trebaju glasovi oporbe jer imaju dovoljno ruku za izglasavanje zakona, bilo bi dobro da se pri donošenju zakona postigne politički konsenzus između većine i opozicije. I postojeći izborni sustav izrađen 1999. rezultat je kompromisa i konsenzusa glavnih političkih stranaka na temelju prijedloga stručne radne skupine. Takvi se zakoni ne donose da bi se svako malo mijenjali, ovisno o tome puše li vjetar s desna ili s lijeva, već da traju. Zanimljiv je primjer iz Njemačke, gdje je tamošnji Ustavni sud ustvrdio da kod izbornog zakonodavstva postoji opasnost da većina u parlamentu ne razmišlja za opće dobro, nego kako sačuvati vlastitu moć. Ako je tako u jednoj Njemačkoj...
VIDEO: U Osijeku se zapalio automobil, policija potvrdila da je požar bio podmetnut