´Tražimo Dan sjećanja na lipanjske žrtve i Stjepana Radića - Sabor tada ne smije biti prazan´

U spomen na Stjepana Radića, Pavla Radića i Đuru Basaričeka – „Lipanjske žrtve“ atentata u beogradskoj skupštini HSS-ov saborski zastupnik i predsjednik stranke Branko Hrg pokrenuo je inicijativu proglašenja Dana sjećanja na 20. lipnja 1928. godine. Obilježavanje dana sjećanja na ovaj nemili događaj ne bi trebala biti dužnost samo članova HSS-a, već bi trebala biti dužnost svih zastupnika u Hrvatskom saboru i na taj dan Sabornica ne bi smjela biti prazna već bi se u njoj trebala održavati komemorativna sjednica u spomen na ''Lipanjske žrtve'', stoji u priopćenju HSS-a.

" Hrvatskim se zastupnicima prijetilo i prije samog atentata. Naime, u tamošnjem tisku, izlazile su poruke koje su otvoreno upozoravale hrvatske zastupnike da prilagode svoje interese interesima srpskih političara. Nakon atentata, tisak u Hrvatskoj izvijestio je hrvatsku javnost o događaju u Narodnoj skupštini. Atentat na narodne zastupnike u beogradskoj skupštini doživljen je kao napad na cijeli hrvatski narod te su uslijedili burni prosvjedi diljem Hrvatske. Zagrebačka Večer, Obzor i Novosti izvješćuju detaljno o svim tim krvavim događajima i dopremi mrtvih zastupnika u Zagreb. Stjepan Radić, preminuo je 8. kolovoza u Zagrebu. U međuvremenu, hrvatski tisak puno je prostora posvećivao ovom događaju, dok je u isto vrijeme srpski tisak vodio protuhrvatsku kampanju. Štoviše, s obzirom da nije ostvaren konačan cilj političkih elita koje su inicirale pokolj, do Radića se pokušalo doprijeti i u Zagrebu što govore i zagrebačke Novosti dan prije smrti predsjednika HSS-a gdje izvješćuju da su nepoznate osobe pokušale provaliti u vilu Stjepana Radića u Hercegovačkoj ulici na što je reagirala straža. Ipak, i bez njihovog neposrednog utjecaja, Stjepan Radić sljedeći je dan preminuo", dio je priopćenja kojem Hrg podsjeća na vrijeme u kojem se atentat dogodio.

>> HSS: Obilježena 146. godišnjica rođenja Antuna i 143. Stjepana Radića