Ukupno 111 organizacija i mreža civilnog društva, hrvatskih i europskih, uputile su zajedničko pismo institucijama Europske unije i Hrvatskoj kao predsjedateljici Vijeća EU o tome što očekuju od njih u okolnostima pandemije koronavirusa. Tri su okvirna zahtjeva koja nisu usmjerena na rad udruga i organizacija civilnog društva nego na organzaciju društva i gospodarstva u cjelini i prevladavanje rascjepa između razvijenih EU zemalja sjevera i globalnog Juga.
Traži se:
1. Zajednički odgovor Europske unije za suzbijanje zaraze koronavirusom COVID-19 razvojem europskog fonda solidarnosti koji bi bio namijenjen i zemljama tzv. globalnog Juga;
2. Napuštanje kriterija iz Maastrichta i oštrih mjera štednje;
3. Odgovor na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa kroz Europski zeleni plan utemeljen na zaustavljanju neograničenog rasta i pravednoj redistribuciji bogatstva.
Od Hrvatske kao predsjedateljice očekuju da bude odlučan inicijator promjena koje bi dovele do pravednijeg, solidarnijeg i održivijeg društva.
Politički odgovor na ovu krizu treba biti prilagodba novim uvjetima funkcioniranja društava uz adekvatnu pomoć onima koji su ovom krizom najpogođeniji – nezaposlenima, radnicima, beskućnicima, izbjeglicama i drugim migrantima, ženama, obrtnicima i mikro poduzetnicima koji, za razliku od velikih poduzetnika, nemaju značajnu poslovnu imovinu koju mogu i trebaju uposliti za prevladavanje ove krize. Europski zeleni plan jedan je od primjerenih okvira za taj politički odgovor. On ne smije biti napušten pod pritiskom privatnog sektora da nadoknadi profit propušten blokadom uslijed zdravstvene krize – apeliraju u pismu te dodaju da se mnogi spontani i pozitivni odgovori na blokadu uzrokovanu zdravstvenom krizom, poput lokalne proizvodnje hrane, digitalizacije poslovanja i komuniciranja, smanjenja konzumerizma, jačanja solidarnosti i suradnje kroz oslanjanje na javni sektor, kroz Europski zeleni plan trebaju zadržati i unaprijediti.
Od posljedica ove krize treba spašavati radnice i radnike, a ne poslovne modele koji održavaju status quo i time produbljuju krizu. Lekcije o eksponencijalnom rastu mnogi su se na bolan način prisjetili na primjeru porasta broja oboljelih. Pritisak koji eksponencijalno povećanje oboljelih radi na naš zdravstveni sustav usporediv je s pritiskom koji rast naših gospodarstava ima na planet Zemlju i njene resurse. Izlaz iz krize treba biti utemeljen na napuštanju slijepe privrženosti ekonomskom rastu te hitnoj redistribuciji postojećih dobara u planetarnim ograničenjima. U protivnom riskiramo sve češće scenarije blokade poput ovog uzrokovanog korona virusom, ali uslijed posljedica okolišne krize – stoji u pismu.
Europski zeleni plan smatraju prilikom za tzv. “zeleni oporavak” europskog gospodarstva, kroz odupiranje pritisku industrije fosilnih goriva, multinacionalnih tvrtki i raznih privatnih interesa da se javni novac koristi za njihovo spašavanje.
Europski zeleni plan stoga mora biti ambiciozniji i utemeljen na društvenoj pravdi, jačanju javne infrastrukture, preraspodjeli bogatstva progresivnim oporezivanjem i solidarnosti. Donošenje mjera i politika u sklopu Europskog zelenog plana nikako ne smije stati ili biti usporeno zbog trenutačne zdravstvene krize, jer klimatska kriza nije nestala, te se oporavak od pandemije mora događati istodobno s ublažavanjem klimatske krize – zaključuju.
Pismo pod nazivom „Ne želimo povratak na staro!“ možete OVDJE pročitati u cijelosti, kao i popis potpisnica.