– Ne ulazeći u političke i medijske obračune vezane uz posljednju aferu navodno neovlaštene policijske upotrebe mjera tajnog prikupljanja podataka, zahtijevamo cjelovitu reformu sustava nadzora – poručuju iz Centra za mirovne studije.
Traže prestanak politizacije sigurnosno-obavještajnog sustava i policije koji je, tvrde, moguć samo kroz uspostavu neovisnog građanskog nadzora s vrlo širokim ovlastima. Konkretno, traže donošenje posebnog zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka sigurnosno-obavijesnih agencija i policije, tako da se formira novo tijelo za nadzor koje bi činili predstavnici civilnih udruga i neovisnih stručnjaka. To tijelo više ne bi kao do sada birao Sabor nego savez za razvoj civilnog društva.
Naime, iako i sada postoji Vijeće za građanski nadzor sigurnosnog sustava, ono nema gotovo nikakve ovlasti. Stoga traže da to novo vijeće može u bilo kojem trenutku zatražiti od OTC-a popis svih mjera nadzora, a isto tako mogu zatražiti podatke o tajnom nadzoru koje radi policija, SOA i VSOA.
– Tražimo izradu zakona koji će regulirati osnivanje civilnog tijela, a koje neće biti pod nikakvim nadzorom politike i samostalno će moći tražiti podatke o tajnim nadzorima i od OTC-a, i policije i agencija – kaže Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije.
Lubura kao i Centar za mirovne studije traže da se zakonom onemogući policiju i obavještajni aparat da od OTC-a mogu zatražiti tajne mjere nadzora bez dopuštenja suda.
Čuljak: Treba razmotriti tu mogućnost, možda bi onda povjerenje u cijeli sustav nacionalne sigurnosti bilo puno veće
Potpredsjednik Hrvatskog sabora HDZ-ov Tomislav Čuljak osvrnuo se na konferenciju za novinare Centra za mirovne studije i Đure Lubure na kojoj je poručeno da je prestanak politizacije i instrumentalizacije sigurnosno-obavještajnog sustava i policije moguć samo kroz uspostavu neovisnog i efikasnog građanskog nadzora pa predlažu donošenje posebnog zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka kojim bi se napokon uspostavilo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija i policije za mjere tajnog prikupljanja podataka.
– Treba razmotriti te inicijative, vidjeti prednosti i mane te u kojoj bi mjeri to opterećivalo sustav i policijski rad, ali po svemu sudeći, trebalo bi razmotriti tu mogućnost i zbog naše javnosti, da bi možda na ovakav način, kada bismo imali građanski nadzor, povjerenje u cijeli sustav nacionalne sigurnosti bilo puno veće – tvrdi Čuljak te dodaje kako zna da postoji Vijeće za građanski nadzor koje nadzire obavještajne službe i vidi da je tu percepcija oko nadzora ipak bolja nego što se čini kad je riječ o policiji.
– Zato treba razmotriti mogućnost i vidjeti sve aspekte jedne takve inicijative i donijeti odluku, ali vjerujem da će trebati ipak uvesti jednu vrstu nadzora i nad onim što radi policija – uvjeren je Čuljak. Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Igor Dragovan tvrdi da je njegovo mišljenje kako treba unaprijediti nadzor, kako sigurnosno-obavještajne službe tako i Ministarstva unutarnjih poslova.
– Moje osnovno mišljenje je da prikupljanje podataka o prometu, kolokvijalno nazvano izlisti, isto tako trebaju ići pod nadzor, prije svega da se trebaju dobivati na zahtjev suda, da je za dobivanje izlista obvezan sudski nalog, kao što je slučaj s drugim mjerama. To je već jedna stepenica – vjeruje Dragovan te podsjeća da je SDP u tom pravcu i predlagao određena zakonska rješenja u prošlom mandatu, ali su tada bila odbačena. Podsjetio je i da je prilikom donošenja zakona 2006. bila ozbiljna polemika tada vladajućih da uopće izbace građanski nadzor iz toga.
– On je jedva sačuvan, barem što se tiče sigurnosno-obavještajne službe. Nema nikakvih razloga da vrlo ozbiljno ne otvorimo priču i ne idemo u tu vrstu promjena još dodatnog nadzora da bi se mogućnost za zloporabu smanjila na najmanju moguću mjeru – tvrdi Dragovan. Novinare je zanimalo hoće li javnost ikada doznati što piše u izvješću oko kojeg se vrti cijela afera Watergate.
– Naravno, odbor će donijeti svoje zaključke i predočit će ih javnosti, pa nećemo ih staviti u ladicu! Nama je prije svega u interesu, mi na tome inzistiramo od samog početka, ponajprije da se održi sjednica odbora, jer je to tijelo koje u ovom trenutku zakonski može napraviti uvid u apsolutno sve dokumente, obaviti razgovore sa svima s kim smatra da je potrebno – zaključio je Dragovan.
>>Sve o aferi "Hrvatski Watergate" čitajte u našem specijalu
...to je prvi korak necemu sto se moze razviti u nesto jako pozitivno. Cestitam na inicijativi. Ipak - nisam siguran ali je to najbolji model, ali rasprave je svakako vrijedno. Pogotovo nakon ove sramote koju su Hrvatskoj ucinili predsjednici Vlade i Republike.