Zvuk tenisica i ubrzanog disanja odjekivao je u nedjelju na vojnim pistama na Željavi na kojima su desetljećima škripale gume MiG-ova, Jastrebova, Galeba, Utvi i Antonova. Željava Air Base polumaraton, na kojem su najbrži bili Marina Juranić (1:33) i Mladen Pevac (1:21), održao se na supertajnom aerodromu, bazi znanoj kao Objekt Klek 505, a koji neki zovu i našom Areom 51, koja je bio najveća (i najskuplja) tajna bivše države.
Riječ je o drugom najvećem skrivenom aerodromu na svijetu, veća je samo skrivena baza u Kini, a utrkivalo se na istim onim pistama s kojih su poletjela četiri hrabra hrvatska pilota Rudolf Perišin, Danijel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić, čim je Hrvatska u doba Domovinskog rata dobila prve supersonične lovce MiG-ove 21.
– Kada bi Željava uspjela ostvariti sav svoj potencijal, vjerojatno bi u budućnosti govorili kako je Nacionalni park Plitvička jezera pokraj – Željave, a ne obrnuto kao danas – kaže Ante Kovač, prvi čovjek Plitvičkih Jezera pa dodaje: "Kao mlađi sam i ja trčao utrke, ali ne bih daleko stigao, pa se ovog vikenda nisam ni upuštao", govori kroz smijeh čovjek koji, nakon puna tri desetljeća koliko je Željava "spavala", u novije vrijeme pokušava revitalizirati tu impresivnu bazu u turističke svrhe.
VEZANI ČLANCI:
JNA minirala 1992.
U zlatno doba Željave, prije nego što će je JNA napustiti i minirati u svibnju 1992. godine, u skrivene hangare podno Ličke Plješivice moglo je stati više od 60 MiG-ova 21. Ukopana baza mogla je izdržati napad veći od 20 kilotona, što je više nego što su atomske bombe Little Boy i Fat Man oslobodile energije kada su bačene na Hirošimu i Nagasaki.
– Dugo pokušavamo, budući da je baza vlasništvo države i Ministarstva obrane, dogovoriti da ona postane Muzej hladnog rata, no realizacija stoji na mjestu. Od Željave ne odustajemo, populariziramo je kroz ovakve utrke, lani su se održavale utrke automobila 402 Street Race, nedavno su na pistama bio susret oldtimera, organizirali smo i festival, tu se stalno nešto događa. Uostalom, 1000 ljudi dnevno dolazi na Željavu svakog dana, bez velike promocije i pompe. Uglavnom su to motoristi ili obitelji, dolaze na Željavu diviti se spomeniku iz vremena hladnog rata. Sreli smo Talijana, koji je već 11. put ovdje – dodaje načelnik.
Autoritet za maratone Robert Franjković, koji ih organizira i u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Puli, Karlovcu, na Krki, u Šibeniku, za dva tjedna i polumaraton u Puli, organizirao je i ovaj na Željavi... Rezultati će vrijediti i na svjetskim tablicama.
– Trčati polumaraton na vojnim pistama, u bivšoj bazi, na zapostavljenoj lokaciji, koja je i danas malo poznata, posve je drugačije nego što su maratonci navikli. Obično trčimo u urbanim sredinama, recimo u metropoli od Selske, pokraj HNK, Ilicom do Trga, pa zatim dalje Jurišićevom sve do okretišta u Dubravi, a ovdje se trčalo isključivo na – pistama... – kaže Franjković.
Kako je trčati na vojnoj pisti?
– Visinska razlika je mala, ravni su pravci, zanimljivo je, jer ovo je mjesto na kojem godinama civilna noga nije mogla kročiti. Koliko znam, sličnih utrka nema mnogo, ako ih uopće i ima. Trčali su se neke utrke u zračnim lukama, na pistama, ali to su bile noćne utrke, kada bi zračne luke bile zatvorene.
Kojom se rutom trčalo?
– Bilo je 250 prijavljenih trkača, polumaratonci su trčali dva kruga po uzletno-sletnim pistama, svaki od 10.549 metara. Krenuli su od zaštitnog znaka Željave, američkog aviona Douglas Dakota C47 SkyTrain, koji je ovdje sletio 70–ih, a nikad se više nije podigao, pa nastavili pristupnom cestom do prve piste, zatim prema tunelima, a od njih prema drugoj pisti, gdje su radili mali polukrug i vraćali se po drugoj pristupnoj cesti kroz napuštenu vojarnu pa opet prema Douglasu. I zatim još jedan isti takav jedan krug. Oni koji su trčali utrku na 10 kilometara trčali su krug, a trčala se i Fun Run utrka na tri kilometra – kaže organizator Franjković.
Investirano 5 milijardi dolara
Trkači koji su stigli iz cijele zemlje, a bilo ih je iz susjednog Bihaća, Cazina, Velike Kladuše, kao i iz Slovenije, nisu skrivali da ih je privukao baš neobičan ambijent. "Super ideja, utrka kakvu još nismo otrčali", govore. Iako je riječ o prvom polumaratonu na Željavi, ideja je da ne bude i posljednji, već da iz godine u godinu trkači dolaze i natječu se ovdje.
- Danas ih je bilo nešto manje od 300, dogodine možda bude koja stotina više, ali na ovim pistama koje su duge više od dva kilometra i široke 40 metara utrke bi moglo trčati više tisuća trkača - govore maratonci. Bivša država je u svoju najčuvaniju tajinu investirala gotovo pet milijardi dolara. Od 1968. do 1993. bio je pod vojskom, a posljednjih 30 godina, pust. I ove su utrke prvi koraci da Željava ponovo ima smisao. Dovoljno je propadala…
VIDEO Vojni aerodrom Željava - najveći podzemni aerodrom i nekadašnja baza JNA