Kolumna

Treba li Crkva osnovati krizni stožer protiv fake newsa?

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Treba li Crkva osnovati krizni stožer protiv fake newsa?
03.09.2020.
u 08:36
Neistine imaju dugoročan učinak i laž postaje isključivi način na koji se promatra nečije djelovanje i postojanje. Crkva, nažalost, još nema ni volje ni strategije kako na to odgovoriti
Pogledaj originalni članak

U doba kada je moderno slušati upute raznoraznih kriznih stožera, ne bi bilo loše da se netko u Crkvi sjeti osnovati crkveni krizni stožer za odgovore na fake news. Prošli tjedan po tome pitanju bio je vrlo poticajan, i to s događajima na tri razine. Prva bi se mogla nazvati lokalno-župnom, druga nacionalnom, a treća međudržavnom tj. internacionalnom.

U prvom slučaju radi se o lažnoj informaciji da je na Dugi Otok, zbog medijski napuhanog slučaja oko crkvenog ključa, kako bi smirio "podivljalog župnika" morao doći nadbiskup đakovački i osječki mons. Đuro Hranić jer dugootočki župnik dolazi iz Slavonije. Ta informacija zazvučala je već u prvi mah čudno svakome tko imalo poznaje crkvene prilike jer je posve neuobičajeno da (nad)biskup iz jedne (nad)biskupije dolazi uredovati u neku drugu biskupiju, bez obzira na to što se može raditi i o svećeniku koji potječe iz njegove biskupije, ali je inkardiniran u novu.

U ovom slučaju u Zadarsku nadbiskupiju. U konkretnom slučaju, čitatelji crkvenih medija znali su da se mons. Đuro Hranić prošloga tjedna u to doba nalazio u Zagrebu na Katehetskoj ljetnoj školi i njegovo kretanje bilo je lako provjerljiva činjenica i da nikome nije javio da ima dar bilokacije. No, tko zna, mogao je netko pomisliti, možda se biskupu Đuri prohtjelo malo protegnuti noge do mora, pa je izabrao baš Dugi Otok za jednodnevni izlet. Međutim i takvu su mogućnost hitro opovrgnuli demantijem iz Zadarske nadbiskupije, koji oni koji su plasirali fake news o mons. Hraniću na Dugom Otoku, naravno, nisu objavili u rangu s lažnom informacijom.

Na nacionalnoj razini crkveni stožer za fake news trebao je reagirati na bombastičnu vijest da je od ukupno 58 milijuna iz fondova EU Crkvi isplaćeno čak 53,2 milijuna. Odmah se povukla paralela kako taj novac nisu dobili ni vrtići, ni bolnice, ni kazališta, ni učilišta, nego odnarođena i gramziva Crkva. Prvo, zaboravlja se pritom da su sakralni objekti dio nacionalne kulturne baštine. Drugo, da vjernici čine veliki udio u populaciji i koriste zajedničke crkvene objekte. Treće, da taj novac nije dijeljen šakom i kapom kao što se dijeli kojekakvim udrugama i udrugicama, nego da je svatko tko je iz Crkve aplicirao u projektu, morao zadovoljiti stroge kriterije i prikupiti zahtjevnu dokumentaciju. Dakako, svi takvi i slični projekti zahtijevaju i vlastita ulaganja pa su župnici koji su u njima odlučili sudjelovati morali imati 40 posto vlastitoga tj. župnoga novca kako bi uopće mogli "prismrdjeti" natječaju.

I na koncu, na međudržavnoj razini crkveni krizni stožer za fake news imao bi posla s kolegama iz nacionalnog kriznog stožera za koronavirus, koji je prošloga petka plasirao informaciju kako su otkrivena nova žarišta, nabrojavši među njima i hodočasnike iz Međugorja. Dakako, zbog te su se informacije u Međugorju itekako uzburkali duhovi jer Međugorje nije žarište koronavirusa, a tko zna o kakvim se hodočasnicima radi, tj. tko zna gdje su sve bili i koja su mjesta pohodili oni koji su na povratku rekli da su se kao "hodočasnici iz Međugorja" zarazili koronom. Istini u prilog uvijek idu činjenice, a one u konkretnom slučaju govore da je u općini Čitluk (kojoj pripada Međugorje i koja ima nešto manje od 20.000 stanovnika) toga dana kada je izgovorena ta informacija bio evidentiran samo jedan zaraženi, dan prije četiri, a tri dana prije ni jedan.

U cijeloj općini Čitluk! O kakvom se onda žarištu radi? O žarištu fake newsa, koji s vremena na vrijeme zapljusne Crkvu takvom lavinom neistina i polučinjenica da je šteta poprilična. Dakako, ona nije izravna, ali neistine takve vrste imaju dugoročan učinak i laž postaje isključivi način na koji se promatra nečije djelovanje i postojanje. Crkva, nažalost, još nema ni volje ni strategije kako na to odgovoriti i poput vreće za boks prima udarce koje joj zadaju zlonamjernici, početnici ili nevježe, svejedno. U doba brzih informacija i Crkva mora brzo reagirati i zaštititi one koji su na njezinoj "prvoj crti", kako reče jedan od aktera nabrojanih zbivanja. A koji se često, kad udari bujica fake newsa, osjećaju sami i napušteni. Posve nepotrebno, jer Crkva ima snage odgovoriti istinom i činjenicama. Nabrojani primjeri to zorno pokazuju.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 76

RO
romobil
09:26 03.09.2020.

"Treba li Crkva osnovati krizni stožer protiv fake newsa?".... pa crkva i jest fake news i živi 2000 godina od fake newsa...

DR
Drass79
09:36 03.09.2020.

Stožer protiv fake newsa bi bio pucanj u vlastito koljeno, jer sam temelj crkve je fake news

Avatar lokalpatriot ri
lokalpatriot ri
19:25 03.09.2020.

Break news: "Crkva otkrila molitvu protiv korona virusa! "