Treba li grijanje poskupjeti? Bar je osam dobrih razloga za i protiv

HEP-ovo najavljeno poskupljenje grijanja od 37 posto tema je oko koje se lome koplja u raspravama građana, političara, pa i energetskih stručnjaka.

Svoju analizu problematike Večernjaku je poslao inženjer Vladimir Kramberger, predsjednik Hrvatskog elektroinženjerskog saveza, koji tvrdi kako je poskupljenje nepravedno. Te Krambergerove zaključke suočili smo s tezama jednog poznatog elektroenergetskog stručnjaka, koji je inzistirao na tome da ostane anoniman. Njihove teze dijametralno su suprotne, a kako se obje čine uvjerljivo argumentiranima i legitimnima, pretpostaviti je kako će većinu njih analizirati i Hrvatska energetska regulatorna agencija od koje se očekuje da uskoro iskaže i svoj stav o najavljenom poskupljenju.

Kramberger:

HEP je u prethodne četiri godine pozitivno poslovao. U 2010. godini ostvario je dobit od čak 987, a u 2011. godini 470 milijuna kuna. Teško je povjerovati da bi bilo koja druga vlada u Europi ili svijetu, kao stopostotni vlasnik nacionalne elektroprivrede koja financijski dobro stoji, u ovakvoj ekonomskoj krizi tako drastično udarila po džepu upravo građane koji tu krizu najviše osjećaju.

Anonimni stručnjak:

Teza o dobroj poslovnoj poziciji HEP-a je nerealna. Sama činjenica da je HEP uopće iskazivao dobit sporna je jer ona znači da su investicije u modernizaciju i gradnju novih objekata bile stopirane. No, Kramberger također ne spominje da je 2010. pola dobiti iz HEP-a izvučeno, što zajedno s plaćenim porezom na dobit 2010. i 2011. iznosi oko 1,3 milijarde kuna. Taj novac danas u tvrtki nedostaje.

Kramberger:

U svojem zahtjevu uprava HEP-a d.d. tvrdi da su zadnji put prodajne cijene ogrjevne topline za kućanstva korigirane (povišene) 2009. godine te da je zbog znatnog porasta cijena energenata od tada do danas gubitak HEP-Toplinarstva u prošloj godini iznosio 320 milijuna kuna. Poskupljenje od 37 posto je neopravdano.

Anonimni stručnjak:

Ovdje se ne spominje da je poskupljenje od 15-ak posto traženo još 2010., da ga je odobrila Hrvatska energetska regulatorna agencija, ali da ga je iz političkih razloga spriječila vlada Jadranke Kosor. Da je tada cijena povećana, a zahtjev je bio utemeljen – današnji cjenovni šok bio bi manji, a ne bi bilo ni akumuliranih gubitaka.

Kramberger:

Laž je da je povećanje cijene plina utjecalo na cijenu topline, jer do kraja prošle godine HEP je imao s Inom dugoročni ugovor o godišnjoj isporuci 509 milijuna kubika prirodnog plina te ga nije mogao pogoditi strmoglavi rast cijena ovog energenta na hrvatskome tržištu.

Anonimni stručnjak:

Ovo je netočno. HEP ima ugovor s Inom po kojem plaća veću cijenu plina nego što plaćaju povlašteni kupci – dakle svi ostali potrošači osim kućanstava. Također, to što je ugovor potpisan ne znači da je cijena fiksna. Ona je vezana za kretanje niza parametara – najvjerojatnije cijene nafte – jer u konačnici je to formula po kojoj Ina plaća uvozni plin ENI-ju. Dakle, zaključak da povećanje cijene plina nije utjecalo na HEP u najmanju je ruku proizvoljan.

Kramberger:

HEP grupa svoju je više nego pristojnu dobit u prošloj godini ostvarila tako da je samo 43,7 posto električne energije proizvela iz vlastitih izvora, od čega 44 posto u vlastitim termoelektranama. Jednostavna računica pokazuje da je eventualno poskupljenje energenata moglo utjecati na poskupljenje proizvodnje samo jedne petine električne energije koju je HEP u prošloj godini prodao svojim kupcima.

Anonimni stručnjak:

Ovaj zaključak je potpuno pogrešan. Pa nisu energenti poskupjeli samo u Hrvatskoj. Viša cijena plina i nafte utječe na cijene energije u cijelom svijetu, pa tako i na regionalnim burzama gdje HEP kupuje uvoznu struju.

Kramberger:

Za vrednovanje toplinske energije koja se proizvodi u spojnim procesima u takvim okolnostima u svijetu se primjenjuju dva postupka: 1. za CHP postrojenja (EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek) na osnovi izbjegnutog troška koji bi nastao kad bi se toplinska energija odvojeno proizvodila i 2. za CCGT postrojenja (TE-TO Zagreb) na osnovi izostale proizvodnje električne energije u parnoturbinskom agregatu za vrijeme dok se otpadna toplina iz plinskih turbina koristi za proizvodnju ogrjevne topline i tehnološke pare.

Anonimni stručnjak:

Ovo je diskutabilno, no na načelnoj razini prigovor na ova dva modela mogao bi biti taj da oba faktički tretiraju toplinu kao otpadni proizvod proizvodnje struje. Zapravo, riječ je o jednakovrijednom proizvodu kao što je i električna energija i njezina cijena mora biti takva da omogućuje znatno povećanje isplativosti proizvodnje električne energije. Kad to nije tako, odnosno kad proizvodnje topline nema, rezultat je TE Jertovec čija je proizvodnja struje toliko skupa da se elektranu gotovo uopće i ne pali.

Kramberger:

Dokaz toga da su gubici Toplinarstva umjetno napuhani jest činjenica da su 2011. u odnosu na godinu prije prihodi HEP-Proizvodnje koja Toplinarstvu prodaje toplinu porasli za 100-tinjak milijuna kuna, a gubitak Toplinarstva po istoj osnovi za 175 milijuna, i to za 5 posto manje isporučene topline.

Anonimni stručnjak:

Ovaj proračun ne dokazuje ništa jer ne obuhvaća rashode HEP-Proizvodnje. Naime, vidi se da su rasli prihodi HEP-Proizvodnje i gubici HEP-Toplinarstva, no ako su Proizvodnji rasli i rashodi – primjerice, zbog skupljeg goriva – onda je ta korelacija logična. Osim ako možda autor ne predlaže da HEP-Proizvodnja taj rast cijene topline sama amortizira kroz rast cijene struje....

Kramberger:

Prodaje li možda HEP-Proizvodnja HEP-Toplinarstvu toplinsku energiju proizvedenu u svojim pogonima kombinirane proizvodnje po nerealno visokim cijenama kako bi pojeftinio istovremeno proizvedenu električnu energiju, a nerealno prikazane visoke troškove proizvodnje toplinske energije prebacio na njene kupce koji nemaju alternative i teško da će je u dogledno vrijeme imati?

Anonimni stručnjak:

Tu je uloga neovisnog regulatora – Hrvatske energetske regulatorne agencije – da odredi pravednu cijenu, kako HEP ne bi zlorabio svoj monopol. Drugi je problem što naš regulator često ne djeluje neovisno.

Kramberger:

Izdvojene toplane HEP-Toplinarstva u Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću zastarjele su i neefikasne i njihova proizvodna cijena znatno je viša od one u Zagrebu, Osijeku i Sisku, gdje postoje veliki kogeneracijski sustavi. Ipak, cijena je u svim gradovima ista pa ispada da tako kućanstva u Zagrebu i Osijeku subvencioniraju kućanstva u ostalim gradovima, i to samo zato što imaju istog dobavljača toplinske energije. Je li to u redu?

Anonimni stručnjak:

Ovo je točno, no retorika je demagoška. Kad bi sutra HEP-Toplinarstvo objavilo kako ukida svoje pogone u Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću, a tamošnji građani ostaju bez grijanja, isti ovi koji ih danas kritiziraju zbog poskupljenja napali bi ih zbog socijalne neosjetljivosti, a gradonačelnici koji sad ne žele dopustiti poskupljenje držali bi vatrene političke govore protiv HEP-a i Vlade. Čak i ako toplina poskupi, ta vrsta grijanja i dalje će biti najjeftinija na tržištu, s iznimkom onih koji se griju na drva, a posjeduju vlastitu šumu.

>>Čačić najavio poskupljenje grijanja prije odluke Here

>>Čeka se odluka Here o zahtjevu za poskupljenje grijanja od 37%