Dr. Vladimir Gligorov, analitičar bečkog Instituta za tranzicijske zemlje, vjeruje da će iduće godine krenuti oporavak hrvatske ekonomije, ali zemlja još nije napravila sve pretpostavke da bi postigla veće stope rasta. Gligorov očekuje da će Crna Gora u EU do kraja desetljeća, a moguće da će se s njima naći i Srbija ubrza li reforme.
Kako će ulazak u EU utjecati na hrvatsku ekonomiju, hoće li se zaustaviti petogodišnje razdoblje recesije?
Neposredne će posljedice biti neznatne jer je praktično sva harmonizacija s jedinstvenim tržištem već provedena, a i vrijeme pristupanja je odavno poznato i ne događa se ništa neočekivano. Što se recesije tiče, oporavak bi trebao krenuti od iduće godine, no osnovni će problem biti kako osigurati ubrzani rast. Kako sada stvari stoje, sljedećih nekoliko godina rast će biti relativno spor. Pristup europskim fondovima također će biti dobrodošao, ali to će biti uvjetovano brigom za makroekonomsku stabilnost i uravnoteženu makrobilancu. Prema tome, najznačajniji doprinos rastu trebala bi dati privredna politika i takozvane strukturne reforme, zapravo reforma regulacije svih tržišta i fiskalnog sustava.
Gdje su trenutačno najveća žarišta krize u EU?
Trenutačno je najveći problem kako potaknuti potražnju, s obzirom na to da institucionalni i politički okvir Europske unije i eurozone u najvećoj mjeri ovisi o oporavku investicija. To, opet, ovisi o politici Europske središnje banke, koja nije naročito aktivna, o napretku u stvaranju bankarske i fiskalne unije, koji je spor, i, posebno, o strukturnim reformama u svakoj pojedinoj zemlji kako bi se povećala njihova konkurentnost. Riječ je o procesu koji zahtijeva dosta vremena. U ovom trenutku ne očekuju se neki novi krizni događaji, ali nema ni osnova za neki optimizam da će doći do značajnog privrednog oporavka.
Guvener HNB-a Vujčić opet se založio za što brže uvođenje eura. Što mislite o tome, treba li žuriti s eurom, odnosno može li Hrvatska provesti prilagodbu u nekom kratkom roku od tri-četiri godine?
Kada bi odluka bila donesena sada i kada bi se pokrenuo proces pristupanja monetarnoj uniji, to bi trajalo vjerojatno oko tri godine. Ako se sadašnji okvir monetarne politike usporedi s prelaskom na euro, ovo drugo je bolje jer će se smanjiti restriktivnost monetarne politike. Zemlje koje odlažu pristupanje monetarnoj uniji slijede politiku ciljane inflacije, koja može biti korisna ako se dobro provodi, pogotovu u vrijeme kada Europska središnja banka ne može voditi aktivniju monetarnu politiku ili ne želi to činiti. No, to očigledno nije alternativa za Hrvatsku središnju banku, u tom slučaju je bolje osloniti se na Europsku središnju banku.
Koju biste ocjenu dali Milanovićevoj vladi kad je riječ o javnim financijama, proračunu?
Vlada nije imala dovoljno hrabrosti da zaista reformira fiskalni sustav i da potakne ulaganja i zapošljavanje, što je posebno razočaravajuće jer je na izborima dobila vrlo jasan mandat. Za razliku od nekih drugih zemalja, gdje bi poslije ovakvih rezultata rast utjecaja opozicije imao za posljedicu da bi legitimnost vlade postala upitna, pa bi se razmišljalo o izvanrednim izborima, u Hrvatskoj ova vlada još ima dovoljno političkog prostora da promijeni privrednu politiku. Malo je, međutim, vjerojatno da će do toga doći.
>>\'Hrvati, odgađanje ulaska u EU jako skupo bi vas stajalo!\'