Treba rušiti cijenu stanova, a ne ljude navlačiti na kredite

Vlada i dalje radi istu grešku – komentar je Maruške Vizek, analitičarke Ekonomskog instituta, na dorađeni model poticanja prodaje stanova.

– Novi će prijedlog proći loše kao i stari – kaže Vizek. Vlada je lani ponudila kupcima novih stanova 100-300 eura pozajmice po kvadratu te je osigurala novce za tisuću stanova. Do sada ih je prodala 73!

Deset tisuća neprodanih

Samo u Zagrebu je 10 tisuća neprodanih stanova, drugdje još 5 tisuća, što je investitore bacilo na koljena, a u problemima su i banke. Vlada najavljuje promjenu zakona i umjesto pozajmica nudi subvencije kamata za prve četiri godine, no te bi novce trebalo vratiti nakon što se kredit otplati. Kamata bi bila fiksna, do najviše 5%, država bi subvencionirala 3,3%, a kupac bi plaćao 1,70% kamate, što jest povoljno u odnosu na trenutačnu tržišnu ponudu.

Kamate na nove stambene kredite su od 6,75 do 7,5 posto, a prodaja stanova prilično je slaba.

– Ponuda neće privući kupce, njome se ništa ne daje kućanstvima, već ih se navlači da uzmu kredit – kaže Maruška Vizek te dodaje da Vlada opet griješi jer demotivira graditelje da spuste cijene, što je, smatra, jedini realni potez. Isto misli i Hrvatska udruga sindikata. Ekonomistu Josipu Tici prijedlog djeluje kao još jedan pokušaj da se ohrabri kupce stanova koji se boje prevelikih kamata na kredit.

Vlada mora biti jasna

– Najveći pad prodaje na stambenom tržištu posljedica je straha od gubitka radnog mjesta i pada plaća, a ne toliko straha od visokih kamatnih stopa, a o pitanju povećanja zaposlenosti još uvijek nemamo puno uspjeha. Bilo bi dobro da Vlada jasno kaže da će u slučaju izglasavanja ovog paketa pomoći, subvencija vrijediti za sve koji su dignuli kredit s današnjim danom, jer će u suprotnom doći do pada prodaje zbog čekanja na izglasavanje ovoga zakona – ističe Josip Tica.

Čekajući detalje i konačni prijedlog, bankari načelno odgovaraju da su zainteresirani za projekt, a među prvih pet banaka jedino je Hypo odgovorio da bi im trenutačno kamatna stopa od 5% na kredite u eurima bila prihvatljiva.

Banke su dosad odobrile 58 milijardi kuna stambenih kredita, što je približno 5 milijardi kuna više nego godinu prije.