Izvanzemaljci bi se mogli pojaviti u velikim svemirskim brodovima u potrazi za planetima koje će pokoriti i kolonizirati. Glavni motiv mogao bi im biti lov za resursima koje su na svom planetu iscrpili ili će iscrpiti u vrlo bliskoj budućnosti – poznata je izjava Stephena Hawkinga. Da ju je izgovorio bilo tko drugi, možda bi zvučala nadrealno pa čak i smiješno, ali kad ona dolazi iz usta jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih fizičara svijeta, teško je ostati ravnodušan. Još je teže ignorirati i njegovo razmišljanje da bi se izvanzemaljci na Zemlji ponašali jednako kao Kolumbo i njegovi sljedbenici nakon otkrića Amerike kada je počinjen genocid nad starosjediocima.
Oni su (možda) napredniji
– Sigurno postoje brojni planeti za koje mi još ne znamo i na kojima je život tamošnjih stanovnika sve teži. Na njima bi mogli živjeti napredni oblici života koji bi mogli početi tražiti novi dom za svoju vrstu ako imaju tehnologiju za takav pothvat – smatra Hawking. Slavni znanstvenik poručuje nam i da je bolje ne pokušati ostvarivati kontakt s “njima”, drugim riječima, bolje nam je da se skrijemo “u mišju rupu” i ne izazivamo jer izvanzemaljci bi mogli biti znatno napredniji i moćniji od nas.
No, što mi zapravo radimo? Sigurno ništa što bi Hawking želio. Poznato je da je nedavno u čileanskoj pustinji Atacama proradio najsnažniji teleskop na svijetu (ALMA), a njegov još napredniji nasljednik (TMT) za nekoliko bi godina svemir trebao promatrati s jednog havajskog vulkana. Moćnim napravama gledamo sve dalje izvan Sunčeva sustava i želimo, među ostalim, utvrditi ima li tamo zaista nečega.
Dobro je dok samo gledamo, no na tome se ipak nećemo zaustaviti. Još 2008. godine NASA je u svemir poslala jednu pjesmu slavnih Beatlesa. Usmjerili su teleskope prema sjevernoj zvijezdi Polaris i tamo poslali digitalni zapis pjesme nadajući se da će je, na njezinu putu koji traje 430 godina, neki “izvanzemaljac” možda i čuti. Lov na inteligente vrste u svemiru zaista se događa, a astronomi pažljivo slušaju sve poruke koje odande stižu. Bilo kakva potvrda da smo ostvarili komunikaciju za nas bi bila veliki uspjeh, no Hawkingovo je mišljenje da nam takva avantura nikako nije potrebna te da je, štoviše, za ljudsku vrstu iznimno opasna.
Brojni stručnjaci s takvom se teorijom ne slažu, a jedan od njih je i Seth Shostak, astronom iz kalifornijskog instituta Seti, najpoznatije svjetske organizacije koja se bavi komunikacijom s izvanzemaljskim svijetom.
– To su nerealni strahovi. Ako su zainteresirani za naš planet i nešto što je na njemu vrijedno, nemamo se razloga brinuti zbog toga. Resurse su već mogli naći na nekim bližim planetima i to nema veze s tim šaljemo li mi signale u svemir ili ne. Da su htjeli, mogli su nas pronaći i prije milijardu godina – smatra Shostak. On dodaje i da bismo, kad bismo zaista htjeli pristati “iritirati izvanzemaljce” svojim signalima, prvo trebali isključiti sve televizijske i radijske postaje te radare, mobilne mreže i sl.
No, pravo je pitanje je li naše trošenje energije na komunikaciju s još neotkrivenim svijetom uzaludno i bismo li se možda više trebali orijentirati na spašavanje vlastitih života i vrste. Najnovije Hawkingove poruke govore upravo to jer, prema njegovu mišljenju, želimo li preživjeti kao vrsta, morat ćemo više ulagati u svemirske letove i kolonizaciju drugih svjetova.
– Trebali bismo barem pokušati poslati ljude na druge planete kako bismo izbjegli katastrofu koja se nazire. Zemlja jednostavno neće još dugo odolijevati ljudskim nasrtajima i nećemo preživjeti više od 1000 godina ne krenemo li s kolonizacijom – smatra Hawking. Ovime poznati fizičar samo ponavlja svoje prijašnje pozive na što skoriji povratak na Mjesec i kolonizaciju Marsa.
Neozbiljne poruke
Iz NASA-e su prije nekoliko tjedana poručili da ljudske misije na Mjesec nisu u planu te da se treba usredotočiti na odlazak na Mars koji bi se trebao dogoditi u idućim desetljećima. Hawkingova predviđanja očito ih ne zabrinjavaju previše, ali ne zabrinjavaju ni neke naše stručnjake. Poznati fizičar i akademik Vladimir Paar Hawkingove izjave smatra pomalo neozbiljnima i dodaje da su se i u prošlosti slavni znanstvenici znali šaliti. O eventualnom Zemljinom kraju ima drukčije mišljenje od Hawkinga.
– Neke se stvari već znaju na temelju teorija. Znamo da Zemlja ima još sigurno pet milijardi godina što se Sunca tiče. Nakon isteka tog vremena Sunce će ući u novu fazu i temperatura na Zemlji mogla bi porasti na 2000 stupnjeva. No, to je sasvim dovoljno vremena da ljudi pronađu novo mjesto za život – naglasio je Paar. On opasnost za naš planet vidi i u ledenim dobima jer dosad ih je na Zemlji bilo 10 pa je teško očekivati da se neće dogoditi i jedanaesto. No, i to ćemo preživjeti budemo li imali neiscrpan i ekološki čist izvor energije, a na dobrom smo putu k tomu i takvi se sustavi već testiraju. No, na dobrom smo putu i kad je riječ o naseljavanju na druge planete.
– Planovi za naseljavanje Mjeseca već postoje. Možda već u ovom stoljeću tamo niknu prva industrijska postrojenja. Osim Mjeseca, postoji i nekoliko Jupiterovih mjeseca koji bi mogli biti povoljni za nas – kaže Paar. Prema njegovu mišljenju, Zemlju može ugroziti i velika erupcija vulkana, eksplozija supernove pa čak i udar asteroida, ali to je sve zasad vrlo malo vjerojatno.
Čini se da je, bez obzira na suprotstavljena razmišljanja, jedno ipak sigurno. S našeg planeta jednom ćemo se vjerojatno iseliti iako će do toga proći još milijarde godina. Teško je predvidjeti što će nas sve na putu prema drugim svjetovima dočekati pa tako i isključiti mogućnost da izvanzemaljci, ako ih negdje ima, baš i nisu prijateljski raspoloženi prema nama.
>>Hawking: Imamo tisuću godina vremena da pobjegnemo sa Zemlje