Trećinu robe dobavljači plasiraju u Konzum, mogu li preživjeti njegov slom

Dobavljači Agrokora odustali su od namjere obustave isporuke robe Konzumu. Tom prijetnjom, ako im se ne ispune zahtjevi postavljeni ponedjeljak, željeli su zauzeti čvršće stajalište u daljnjem poslovanju s Agrokorom. No i sami su svjesni da bi obustava plasmana robe Agrokorovu Konzumu i za njih imala loše posljedice.

Jer velik dio njih čak trećinu robe plasira kroz taj lanac na domaćem tržištu. Velik dio njih još nema raširenu mrežu prema stranim tržištima, a većini nije ni lako doći do polica, u količini ili cijeni, u drugim trgovačkim lancima na domaćem tržištu. No kriza Agrokora ih je probudila i natjerala da pristanu na neke cjenovne kompromise. Tako će se, primjerice, proizvodi Kraša naći na policama Lidla, potvrdila nam je prokuristica Kraša Marica Vidaković. Naravno, jasno je da će otkupna cijena biti niža nego u Konzumu iako i tu ne treba još dugo očekivati iste uvjete.

Češći razgovori

U tom domaćem lancu domaći su proizvođači, naime, godinama imali prioritetni položaj, no zauzvrat su morali sudjelovati u raznim
kombinacijama kreditiranja Agrokora, poput onog s financijskim mjenicama. Oni koji na to nisu pristali mogli su čekati po godinu do dvije da se nađu na policama Konzuma. Neki od dobavljača isto tako već dogovaraju suradnju na područjima zajedničkog plasmana na druga tržišta, skladištenja ili logistike, radi smanjenja troškova, jer će manje količine plasmana ili nižu izlaznu cijenu prema Konzumu osjetiti u prihodima. Atlantic grupa izložena je prema Konzumu u odnosu na ostale lance u Hrvatskoj sa 17 posto, Kraš 22 posto, Zarja 30 posto, Podravka je kroz regiju Adria prisutna s 20 posto, a Badel 1862 više od 30 posto robe plasira prema Agrokorovu Konzumu, Velpru, Roto Dinamicu... Velik dio njih s brojkama ne želi izlaziti. Nekima to i nije mjerilo izloženosti jer, primjerice, Franck, kažu, osim što je zastupljen u svim lancima, velik dio svoje robe plasira kroz HoReCa kanal. Konzum koji drži 50 posto maloprodajnog tržišta sigurno je svima važan kanal za plasman i zato je još jasnije da im obustava isporuke robe nije u interesu. Jer bez njihove robe ni Konzum neće imati zadovoljavajući prihod. Već je od krize promet u tom domaćem lancu pao, a u posljednje se vrijeme opet oporavlja, što je trend koji bi se u interesu svih trebao nastaviti. Dobavljači su i sami na početku krize u Agrokoru imali najveći strah ne samo za nenaplaćenu robu nego i gdje će poslije robu plasirati ako Konzuma ne bude. Iako dobavljači imaju različit status, pa neki imaju dug po mjenicama za kredit dan Agrokoru, za što su dobili i dobru kamatu, neki dug po mjenicama za izdanu robu, neki ni to, nego su mjesecima čekali da senaplate, a neki se sada avansno plaćaju, trenutačno su svi složni.

– Do obustave isporuke robe zasad neće doći. Moramo nastaviti zajednički raditi da se sustav stabilizira jer nam je to svima u interesu. Samo želimo jednak tretman s bankama. To znači da i one moraju jednako snositi eventualne troškove do kojih bi moglo doći prilikom nagodbe. Tražimo da zajednički i jednako, po principu pola-pola, snosimo trošak eventualnog otpisa, a ne da sve padne na proizvođače i dobavljače – rekla je prokuristica Kraša Marica Vidaković nakon sastanka s izvanrednim povjerenikom Agrokora Antom Ramljakom. Vidaković se susrela i s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić koja ističe važnost razgovora o svim problemima kako bi se došlo do konačnog cilja – uspješnog restrukturiranja Agrokora. Upravo manjak razgovora i otvorenosti zamjeraju dobavljači i bankari pa traže i redovitije sastanke vjerovničkog vijeća kako bi se znalo kome se plaća i kome će se dati novac od novog kredita.

Prioritet u naplati

Izvanredni povjerenik spreman je omogućiti prolongiranje roka potpisivanja promemorije, tj. sporazuma tijekom kojeg financijske institucije neće obavljati prisilnu naplatu po mjenicama od dobavljača. Te su mjenice po regresnom pravu prebačene na naplatu s Agrokora na dobavljače pa sada traže rješenje kako to platiti. Nekima bi to plaćanje moglo ozbiljno ugroziti poslovanje. Zbog pravnih nemogućnosti da to odmah plati Agrokor, kombinacija je da dobavljači uzmu kredit od banaka s počekom i otplate dio tog duga. No problem je što banke nude kamatu od četiri posto, a dobavljači traže manju. Onima koji nemaju mjenice važnija je potvrda da će imati prioritet naplate za izdanu robu nakon imenovanja izvanrednog povjerenika, status kakav imaju i banke. Banke su u tih oko mjesec i pol dana dale kredit u vrijednosti oko 600 milijuna kuna, a dobavljači robu vrijednu oko tri milijarde kuna. Jedan od prijedloga dijela dobavljača je da se za novi dug osiguranju sredstva preko HBOR-a.