Prvo izdanje trezorskih zapisa ikad

'Trezorci' uz kamatu 3,74%, samo preko Fine

Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: Ministar Primorac o neoporezivim primicima
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: Ministar Primorac o neoporezivim primicima
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: Ministar Primorac o neoporezivim primicima
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: Ministar Primorac o neoporezivim primicima
08.11.2023.
u 09:15
Prvi put državni dug s jednogodišnjim dospijećem ponuđen građanima
Pogledaj originalni članak

Kao što je Večernji list prvi i najavio, 13. studenoga kreće prvo izdanje trezorskih zapisa ikad koje će se nuditi i građanima, uz prinos od 3,74 posto. Ciljno je izdanje 440 milijuna eura, triput manje od upisanih "narodnih" obveznica s prinosom od 3,65 posto, no bude li potražnja veća Ministarstvo financija povećat će alokaciju. Najavio je to ministar financija Marko Primorac te naglasio da će, kao i izdanje "narodne" obveznice, i izdanje trezorskih zapisa biti oslobođeno poreza na dohodak koji se zaračunava na prinos, i to trajno, izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024. Jasno, drže li se trezorski zapisi do dospijeća, a ne prodaju ranije na sekundarnom tržištu, Zagrebačkoj burzi.

Minimalni je upis 1000 eura, a dospijeće za 364 dana, 21. studenoga 2024., samo tri mjeseca prije dospijeća već izdane "narodne" obveznice kojom se također trguje na burzi.

Upis će se održavati u dva kruga: prvi, za građane, trajat će od 13. do 20. studenoga, a drugi, za institucionalne ulagače, održat će se 21. studenoga i trajat će dva sata, od 9 do 11 sati. Točnom se pokazala i informacija da će se izdanje upisivati u 170 poslovnica Fine, i to samo u njima, a ne i u poslovnim bankama, iako se razmatralo upisivanje putem državne Hrvatske poštanske banke. Ministarstvo financija dogovorilo je s Finom da do iznosa upisa od 10.000 eura ne naplaćuje naknadu. Ljetos je, nakon aukcije trezorskih zapisa za institucionalne ulagače koja se održala 16. kolovoza, objavljeno da su banke od države tražile prinos od prosječnih 3,79 posto, što je tada ocijenjeno preskupim – izdanje je pušteno prije zadnjeg podizanja kamatnih stopa ESB-a. Ministarstvo financija ih je odbilo. Na prethodnoj aukciji u svibnju državni dug s jednogodišnjim dospijećem banke i ostale financijske institucije upisale su uz kamatu 3,5 posto.

POVEZANI ČLANCI:

U financijskim se krugovima čuje da je upravo taj sukob razlog što država nije željela omogućiti bankama nikakvu zaradu na ovom izdanju, za razliku od "narodnih" obveznica. Zašto i bi, ako to može provesti preko Fine koja je u državnom vlasništvu. Iako se upis ne može obaviti u bankama, ako građani iz nekog razloga to žele, u bankama ili putem internetskog bankarstva mogu obaviti uplatu po uvjetima poslovnih banaka.

Operativno, za razliku od narodnih obveznica, trezorci se upisuju uz "diskont", znači po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis, a po dospijeću građani dobivaju 1000 eura po zapisu, i na taj se način ostvaruje prinos od 3,75 posto godišnje. S obzirom na to da je dospijeće jedan dan kraće od godinu dana, realna je stopa 3,74 posto.

Narodne je obveznice upisalo oko 40 tisuća građana, a koliko će ih biti spremno uložiti u trezorske zapise po još većoj kamati, uskoro ćemo vidjeti. Država je spremna konkurirati još uvijek vrlo niskim kamatnim stopama banaka na depozite te zadovoljiti i veće apetite ako ih bude.

– Ministarstvo ima mogućnosti prihvatiti i veću ponudu, na što smo spremni. Pratit ćemo situaciju – najavio je ministar financija predstavljajući izdanje. 

POVEZANI ČLANCI:

VIDEO: Milanovića nasmijao potez Grlića Radmana "Što bi rekli u Srbiji, pokušao da ju startuje"

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.