Nakon što je BiH dobila odobrenje prema kojemu je stavljena na listu zemalja kojima je dopušten izvoz tehnički obrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda u Europsku uniju, stvoreni su uvjeti za oporavak posrnule mljekarske industrije u BiH koja teške dane proživljava još od kada je izgubila tržište RH njenim ulaskom u EU, te od prošlogodišnjih poplava. No, proizvođači sada traže veće poticaje od vlasti da se mogu ravnopravnije nositi s europskim konkurentima na njihovu terenu. Međutim, situacija ni u BiH nije sjajna jer europski proizvodi potiskuju domaću proizvodnju, kao što je to slučaj sa sve većim uvozom mesa.
U praksi je drugačije
Nakon više od sedam godina borbe, bh. mljekari konačno su stekli pravo da se njihovo mlijeko i mliječni proizvodi nađu u ponudi kupcima diljem Europske unije. Istodobno, uz te pozitivne vijesti, domaći proizvođači se žale na prekomjeran uvoz mesa iz Europske unije, osobito onog zaleđenog čija je kvaliteta, kako tvrde, upitna. Statistički podaci otkrivaju da uvoz mesa u Bosni i Hercegovini nikad nije bio veći.
Usporedbe radi, a prema podacima državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 2011. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je mesa u vrijednosti 129 milijuna konvertibilnih maraka, a u prošloj godini uvoz mesa iznosio je 227 milijuna maraka. S druge strane, trendovi su takvi da će i u ovoj godini biti povećanja u odnosu na proteklu godinu. Najviše mesa stiže iz Nizozemske, Poljske i Njemačke.
Kada je uvoz mesa u pitanju, česte su špekulacije o njegovoj kvaliteti, prvenstveno zbog toga što je riječ o zaleđenom proizvodu. Iz Agencije za sigurnost hrane BiH, pak, ističu da bi prema pravilniku o pružanju obavijesti potrošačima, koji je Vijeće ministara donijelo još 2013. godine, meso koje se izlaže trebalo biti i adekvatno obilježeno.
Proizvođači nezadovoljni
Naime, za meso postoje dodatne obveze prilikom označavanja, tako primjerice, za meso, zaleđeno ili svježe ohlađeno svinjsko, kozje, ovčje ili perad, mora biti navedena zemlja ili mjesto podrijetla. Za zaleđeno meso, također, mora biti vidljivo istaknut datum prvog zaleđivanja kako bi se vidjelo kada je prvi put zaleđeno. No, u praksi se događaju razne manipulacije, zbog čega se kod potrošača stvaraju sumnje u kvalitetu mesa. Nadležni povećanje uvoza pravdaju nedostatkom domaćeg mesa.
Domaće proizvodnje nema dovoljno i ne može pokriti sve zahtjeve tržišta, pogotovo u mesoprerađivačkoj industriji. Stanje je takvo da bi bilo i nestašice mesa kad bi bio manji uvoz. Domaći proizvođači su razočarani ovakvom tvrdnjom nadležnih jer smatraju da je nelojalna uvozna konkurencija ključni čimbenik koji utječe na smanjenje domaće proizvodnje. Iz Udruge potrošača kažu da kupci nemaju izbora jer prodavači manipuliraju i prodaju čak i uvezeno zaleđeno meso kao svježe.
>>Treba li nam zaista meso u prehrani ili se može bez njega? Nutricionisti kažu...
>>Odlučili ste prestati jesti meso? Ovo je 5 stvari koje će vam se dogoditi
A tko im to dozvoljava Ova nesposobna Vlada sa svojim ministarstvima i razno raznim agencijama Umjesto da ih kažnjava oni im dozvoljavaju da nas truju