Trgovinski rat koštao bi EU milijune radnih mjesta

Sve što je u predizbornoj kampanji najavljivao Donald Trump je po ulasku u Bijelu kuću počeo provoditi u djelo. I dok su populističke najave podizanja zida prema Meksiku i prije nekoliko dana donesena odluka o zabrani ulaska u SAD izbjeglicama iz sedam muslimanskih zemalja izazvale veliku buru i osude javnosti, pomalo ispod radara prošle su odluke o podizanju drugih zidova, onih gospodarskih. A upravo bi taj Trumpov trgovinski rat mogao izazvati puno snažnije potrese na globalnoj razini od navedenih populističkih mjera.

Kina pretekla Ameriku

Jedan od prvih poteza novog predsjednika bilo je poništavanje zdravstvene reforme poznate kao Obamacare, ali i još jednog Obamina poteza, Transpacifičkog sporazuma o slobodnoj trgovini (TPP), koji je potpisalo 12 zemalja koje zajedno čine 40 posto svjetske ekonomije. Taj je sporazum bio zamišljen kao protuteža kineskom ekonomskom jačanju koje je Trump i ranije često nazivao “tečajnom manipulacijom i falsifikacijom”.

No, ostavimo li sa strane populizam i način na koji Donald Trump donosi svoje izvršne odluke, treba pogledati koji su zapravo razlozi najavljene protekcionističke politike novog američkog lidera. Trgovinska razmjena SAD-a i ostatka svijeta generalno gledajući ne ide naruku američkim gospodarstvenicima. Amerikanci su u deficitu sa svim ključnim trgovinskim partnerima uključujući Kinu, EU, ali i Meksiko i Kanadu pa Trump svojim potezima to želi promijeniti. Treba, naravno, uzeti u obzir da Peking u svojim rukama drži 1120 milijardi dolara vrijedne američke državne obveznice i do dolaska Trumpa bio je prvi globalni vjerovnik SAD-a, no nakon Trumpove pobjede na izborima Kina je krenula u rasprodaju američkih obveznica pa ih je kao najvećeg vjerovnika pretekao Japan koji ima 1130 milijardi dolara vrijedne američke obveznice. Taj će podatak Trumpu svakako biti otežavajuća okolnost u bilo kojem pokušaju gospodarske destabilizacije Kine i nastojanja da se u Americi sve proizvodi i slobodno izvozi, a da se uvoz smanji na minimum.

Trumpovi potezi izazivaju paniku u EU koja je najveći američki trgovinski partner, no i u tu je došlo do bitnih promjena. Naime, Njemačkoj kojoj je SAD bio najveći trgovinski partner više nije. Najveći trgovinski partner Njemačkoj u 2016. postala je upravo Kina, i to s 145,3 milijarde dolara trgovinske razmjene, objavio je jučer Berlin, a ispred SAD-a na drugo se mjesto smjestila Francuska. Iz Bruxellesa su poručili kako se njihove članice čvrsto zalažu za snažno investiranje, slobodnu trgovinu i slobodno kretanje ljudi te kako politika zatvaranja granica i podizanja barijera neće donijeti prosperitet nego propast. Ovakav stav je razumljiv jer bi Trumpove mjere mogle ugroziti milijune radnih mjesta u Europi već diljem svijeta.

– Ako Trump provede svoje zamisli samo u Njemačkoj ugroženo je 1,6 milijuna radnih – mjesta upozorava šef Ifo instituta Clemens Fuest.

Veliki korak unatrag

– Prvi potezi nove američke administracije predstavljaju određeni korak unatrag u kontekstu slobodne trgovine. Po svojoj su prirodi protekcionistički i jednosmjerni te bi, shodno tome, mogli potencirati sličan odgovor glavnih trgovinskih partnera SAD-a. Kratkoročno trenutačna retorika iz SAD-a bitno umanjuje kredibilitet i predvidljivost uloge te zemlje kao zagovaratelja slobodne trgovine. Srednjoročno gledano, nastavak takve politike mogao bi dovesti do pada razine globalne trgovine te općenito negativnog utjecaja na perspektive rasta – kazao je za Večernji list Alen Kovač, direktor ureda za ekonomska istraživanja Erste&Steiermärkische banke.

Jedini koji su na Trumpove poteze dosad reagirali pozitivno su burze i to prije svega zbog najave o smanjenju regulatornih pravila u tom sektoru. Zarade američkih kompanija u zadnjem tromjesečju 2016. u prosjeku će porasti za 6,8 posto na godišnjoj razini, što bi bio njihov najveći rast u zadnje dvije godine, no ostaje pitanje što će se dogoditi kad Kina i EU počnu uzvraćati udarce.

>> Novi poredak najvećih zemalja: Trumpovi potezi bi Kini mogli u krilo baciti vodeću poziciju