Tri desetljeća iza kauča držali – originalnog Michelangela?

Kad je potpukovnik ratnog zrakoplovstva SAD-a Martin Kober 2003. otišao u mirovinu, njegov otac zatražio je od njega da sad, kad konačno ima vremena, provjeri jednu staru obiteljsku legendu, da je staru sliku Bogorodice s Kristom skinutim s križa, spremljenu iza kauča i od milja zvanu "Mike", zapravo naslikao ni manje niti više nego sam Michelangelo Buonarroti, jedan od najvećih umjetnika u povijesti ljudskog roda, kojemu je sačuvan vrlo mali broj slika.

Kopajući po povijesti slike i kontaktirajući dražbovne kuće, stručnjake za renesansnu umjetnost, talijanske muzeje i europske arhive, Kober je konačno došao do restauratora i povjesničara umjetnosti Antonija Forcellina. Kad mu je ispričao da je slika prije 27 godina spremljena iza kauča jer su je djeca pogotkom teniske loptice srušila sa zida, Forcellino se užasnuo, ali ne zbog toga:

- Nije me ta priča prestrašila, nego pomisao da je slika bila izložena grijanju uobičajenom u domovima srednje klase – kaže Forcellino u knjizi koju je napisao o tom slučaju, "La Pieta Perduta" ("Izgubljena Pieta"), i u kojoj opisuje i osjećaj kad je u kući u Buffalu ugledao sliku:

- Pretpostavio sam da će to biti kopija. Ustvari, ta slika bila je čak ljepša od verzija koje vise u Rimu i Firenzi. Istina je da je ta slika bila bolja od njihovih. Imao sam vizije sebe kako im pričam da jedan ludi tip u Americi svima govori kako doma ima Michelangela.

Rengenski pregled slike na drvenoj ploči, formata 63,5 X 48,3 cm, pokazao je brojne izmjene koje pokazuju da se umjetnik predomišljao dok je slikao, i nedovršeni dio uz Madonnino desno koljeno.

- Činjenica da ima nedovršenih dijelova pokazuje da ta slika nikako, nikako, nikako ne bi mogla biti kopija druge slike. Nijedan mecena u renesansi ne bi plaćao kopiju nedovršene slike. Apsolutno sam uvjeren da je to Michelangelovo djelo - kaže Forcellino.

Prema rekonstruiranoj povijesti vlasništva Michelangelo je tu nedovršenu sliku naslikao oko 1545. za svog prijatelja Vittorija Colonnu. Slika je nakon toga bila u vlasništvu dvojice kardinala i na kraju njemačke barunice Villani. Slavni Michelangelov biograf Herman Grimm tu sliku vidio je 1868. i također je smatrao da je u pitanju Michelangelovo djelo, a ne kopija. Villani je nakon smrti sliku oporučno ostavila svojoj družbenici Gertrudi Young, svasti Koberova pradjeda; Young je sliku poslala u Ameriku oko 1883.

William Wallace, profesor povijesti umjetnosti na sveučilištu Washington u St. Louisu i stručnjak za Michelangela, vidio je sliku prije nego što ju je Kober poslao na privatnu restauraciju da ukloni tragove petstogodišnjih lutanja; kako on kaže, nema apsolutno pouzdanog znanstvenog načina kojim bi se ustanovilo je li slika baš Michelangelova, i sve ovisi o mišljenju stručnjaka. U svakom slučaju, ako baš i nije Michelangelo, slika je svakako renesansna, pa će vrijediti koji milijunčić. Koberovi je stoga više ne drže iza kauča u dnevnoj sobi, nego u sefu u banci.