Tri minimalca na teret države?

Od ponedjeljka 23. ožujka Zavod za zapošljavanje primat će zahtjeve tvrtki za isplatu minimalne plaće.

Detalji vezani uz isplatu minimalne plaće još nisu poznati, dok će se produljenje prava na primanja za stalno zaposlene sezonske radnike u turizmu primijeniti na ljude koji se već nalaze u sustavu.

Od početka ove godine minimalna plaća iznosi 3250 kuna neto, a dosad su pomoć države za isplatu minimalca koristile jedino pojedine tvrtke iz drvne, tekstilne i obućarske industrije.

Isplata minimalca na račun države neće biti linearna nego će se ipak propisati određeni uvjeti, pa će tvrtke morati dokumentirati da neće otpuštati radnike ili da im je došlo do pada prihoda. Pravo na isplatu minimalca odnosilo bi se i na tvrtke i obrtnike kojima će stožeri ograničiti ili su već ograničili rad.

U igri bi moglo biti 400.000 zaposlenih. Sve će se prijave predavati preko interneta. Neslužbeno, za početak, pogođene tvrtke mogle bi računati na tri minimalne plaće, isplate bi bile bespovratne, a vrijeme će pokazati hoće li tri mjeseca biti dovoljno. Na državnu pomoć u isplati minimalca moći će računati i tvrtke koje su zaposlile invalidne osobe.

Porezna uprava i Ministarstvo financija također će popratnim pravilnicima propisati kriterije prema kojima će tvrtke moći zatražiti korištenje prava prvo na tromjesečnu odgodu plaćanja javnih davanja, a moguće i na dodatne tri. Država svaki mjesec ubire desetak milijardi kuna poreza i socijalnih doprinosa, no ne postoje precizni podaci koliko će poduzetnika tražiti tromjesečni moratorij na njihovo plaćanje.

U svakom slučaju, odgode će se mjeriti milijardama kuna. Gradovi i općine također privremeno obustavljaju naplatu nekih obveza poput komunalnih naknada, najma, troška vrtića za razdoblje dok ga djeca ne pohađaju i slično.

Ministar financija Zdravko Marić procjenjuje da bi jamstva države, odgode javnih davanja, nove kreditne linije koje će se osigurati te reprogrami postojećih obveza mogli dosegnuti 30 milijardi kuna.

Ovo je šansa da shvatimo da trebamo više domaće hrane

Iako Mesna industrija Braća Pivac, u čijem su portfelju, među ostalima, i PPK karlovačka mesna industrija te čakovečka Vajda ovih dana pojačano rade u pogonima i na farmama kako bi na tržište isporučili dostatne količine mesa i mesnih prerađevina na koje su navalili građani, koronavirus još je više povećao probleme u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, s obzirom na to da Hrvatska nije dostatna gotovo ni u čemu kad je u pitanju hrana, a pogotovo u crvenom mesu s kojim jedva pokrivamo polovicu potreba.

Intenzitet narudžbi ne jenjava pa mesne industrije dio, kako bi zadovoljile sve zahtjeve tržišta, nadomještaju iz uvoza. Dođe li do eskalacije epidemije u poljoprivrednom sektoru, zatvore li se pogoni ili farme, teško je i zamisliti posljedice za gospodarstvo. Stoga su u tom sektoru i više nego oprezni u vrednovanju najnovijeg paketa Vlade.

Ivica Pivac, predsjednik uprave Mesna industrija Braća Pivac, kaže da trenutačno, s obzirom na to da se situacija na tržištu mijenja iz dana u dan, nije moguće precizno utvrditi koliko će mjere pridonijeti planiranim ciljevima.

– Kad budu poznati pravi razmjeri posljedica pandemije, neizbježno je da će, s ciljem saniranja stvarnih učinaka, mjere biti nužno evaluirati i revidirati, posebice ako takvo stanje potraje i dulje vrijeme, uslijed čega će posljedice na gospodarstvo biti višestruko teže – kaže Pivac.

Objašnjava kako je donošenje interventnih mjera važno za trenutačno ublažavanje situacije, no dugoročno ne vidi način da se išta konkretno poduzme i ostvari bez raspodjele tereta krize ne samo u realnom sektoru, nego i u javnom. Ovo je možda konačno prilika da se trgnemo i shvatimo da imamo problem s nedostatnosti domaće sirovine na koji hrvatski mesoprerađivači, ali i ostali poljoprivrednici, već godinama upozoravaju, smatra on.

Tek je situacija s koronavirusom usmjerila pozornost šire javnosti na tu problematiku i potencijalnu opasnost ovisnosti Hrvatske o vanjskim tržištima. Iako smo dio globalnog svijeta, ova situacija bolje nego ijedna dosad pokazuje da hrvatska agrarna politika mora biti usmjerena na osiguranje dovoljne količine hrane za potrebe svojih građana kako u situacijama poput ove opskrba ne bi bila dovedena u pitanje.

Dobro je što sustav trenutačno zadovoljavajuće funkcionira i roba se kreće bez ograničenja, zaključuje Ivica Pivac.

Neka nam isplate novac za prijevoz učenika i preživjet ćemo

Autobusni prijevoz jedan je od sektora najjače pogođenih pandemijom koronavirusa jer su ljudi prestali putovati. Međunarodne
linije su prekinute, a na domaćim linijama, županijskim i međužupanijskim koje su reducirane, vrlo je malo putnika. Autobusi
voze prazni ili sa samo nekoliko putnika.

Dragan Marinović, direktor tvrtke Čazmatrans Nova koja zapošljava 1400 radnika i ima 700 autobusa, kaže da je situacija katastrofalna i da je prema njegovoj slobodnoj procjeni promet u autobusnom prijevozu pao na 20 posto u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije.

Marinović pozdravlja poteze Vlade kojima želi pomoći gospodarstvu i tvrtkama pogođenima koronavirusom. On smatra da bi autobusnim prijevoznicima trebali biti priznata prava na prijevoz učenika, pripadnika Ministarstva obrane i za subvencionirani prijevoz na otocima, a za što imaju ugovore, iako je taj prijevoz sad obustavljen.

– Taj novac ionako je predviđen u državnom proračunu za ovu godinu. Znači, ne tražimo ništa novo i zbog toga se ne moraju donositi novi zakoni. Na taj način uspjeli bismo zadržati zaposlene i održati hladni pogon. A isplate prijevoznicima, na osnovi
postojećih ugovora, išle bi na bazi veljače kad je sve bilo u funkciji – objašnjava Marinović.

Što se tiče mjera Vlade za pomoć poduzećima, direktor Čazmatrans Nove kaže da će njegovoj tvrtki više nego dobro doći moratorij na plaćanje poreza i doprinosa, parafiskalnih nameta poput plaćanja članstva u komorama, spomeničke rente... Smatra da bi se to isto trebalo odnositi na druge namete poput naknade za šume i vode. Također je važno, kaže, da banke budu fleksibilnije i odobravaju kredite na kraći rok za održavanje tekuće likvidnosti jer prijevoznici nemaju kredite HBOR-a, nego komercijalnih banaka.

Marinović poručuje da prijevoznici ne mogu obustaviti komunikaciju, odnosno prekinuti autobusne linije iako, primjerice, na liniji iz Zadra za Zagreb jučer je bilo samo šest putnika, a iz Zagreba samo četiri. On ističe i da bi njegova tvrtka, ali i drugi prijevoznici, nakon što prođe aktualna kriza izazvana koronavirusom mogli i zapošljavati nove radnike, u prvom redu one koji se budu vraćali u Hrvatsku iz Irske, Njemačke, Austrije...

Marinović objašnjava da prijevoznici imaju pogotovo veliku potrebu za radnicima u sektoru održavanja poput mehaničara, limara... Jedna od mjera koje je Vlada donijela privremeno je produženje sezonskog „zimskog“ ENC popusta, koji inače prestaje važiti 31. ožujka, do 1. lipnja 2020. te dodatni popust od sedam posto za vozila EURO VI za vozila III. i IV. skupine koja koriste ENC uz naknadno plaćanje kreditnom/naftnom karticom, tijekom godine dana.

To nisu olakšice, otpuštanja će biti masovna

Vladine mjere prije bih nazvao nemjerama. Država se nije odrekla ni kune svoga poreznog prihoda. U tim mjerama nema
apsolutno nikakve olakšice za ugostitelje, nego su samo odgodili plaćanja koja će nam kasnije stići na naplatu. To apsolutno ne prihvaćamo. Vlada mora biti konkretnija i donijeti mjere koje su zadovoljavajuće – kaže zagrebački ugostitelj Franz Letica.

Prihvate li ugostitelji predložene mjere, sami će morati financirati plaće radnika koje moraju otpustiti, da bi na kraju iduće godine plaćali dvostruke doprinose, dvostruke troškove i dvostruke poreze. Letica tvrdi da su posebice ugroženi kafići koji su dvostruko oporezovani, za razliku od restorana. Restoranima će porasti dostava, dok će se kafići i noćni klubovi zatvoriti. Koliko će točno otpuštanja biti, teško je reći.

No bit će masovna, smatra on. Trenutačno se pokušavamo dogovoriti s restoranima da idemo na socijalnu mjeru, da nahranimo naše medicinske sestre koje ulažu velike napore u borbi s koronavirusom. Imamo velike zalihe koje se očito neće potrošiti, a svi koji rade u bolnicama i iz dana u dan iskazuju nevjerojatnu hrabrost, zaslužili su barem lijepu gestu da im doniramo topli obrok – kaže Letica, u čijem je obrtu za ugostiteljstvo LF (kafiću, pivnici i pubu u zagrebačkoj Dubravi) u sezoni zaposleno 54 radnika koji su sada svi na čekanju, stalo je sezonsko zapošljavanje, a od 12 stalno zaposlenih trenutačno radi troje.

Ostali su ili na godišnjem odmoru ili su dobili otkaz. – Jutros smo u kafiću bili samo ja i konobar – dodaje. – Da nam barem 100 posto priznaju trošak radnog kadra ili da barem daju ljudima minimalac uvećan za 20 posto, mogli bismo donekle živjeti, ovako nam nema spasa. Je li pametno zatvarati, možda i jest ako se pita mene kao ugostitelja, no žao mi je zaposlenih jer tako
najprije ostaju bez posla.

Ako ja nemam prihoda, kako da njima isplatim plaću? Odakle mi novac? S druge strane, virus samo kod nas ima radno vrijeme s obzirom na to da su se neki zatvarali poslije 18 sati. HGK je jučer izašao s brojkama kako posebno zabrinjava to što 6% mikropoduzeća i 3% velikih kompanija procjenjuje da će morati ugasiti poslovanje ako se trenutačno stanje nastavi još mjesec dana.

Nagađa se o brojkama od 40.000 otkaza, no Letica smatra da bi samo na nivou grada Zagreba, gdje je jako puno malih poduzetnika u ugostiteljstvu te u brojnim drugim obrtima (fasaderi, automehaničari, strojobravari...) taj broj idućih tjedana mogao biti mnogo veći. I kad epidemija završi, s obzirom na to da brojni strahuju od gubitka posla ili će ga u međuvremenu izgubiti, ugostiteljstvu slijede siromašni dani jer će kava postati luksuz.

Kava od 7-8 kuna postat će luksuz i to će biti naša stvarnost. Posljednjih mjesec dana zapošljavali smo i tražili radnike, a sad ih moramo otpuštati. Ne uvede li Vlada neke konkretne mjere, bojim se da će sve stati i moći ćemo joj samo predložiti da nakon svega legalizira rad na crno – završava Letica.